Komunikacija

AZTN na svojoj mrežnoj stranici objavljuje odluke, mišljenja, godišnja izvješća o radu, programe rada, sektorska istraživanja tržišta, stručne članke, publikacije, kao i priopćenja za javnost i medije o pokrenutim postupcima i donesenim odlukama i praksi AZTN-a.

Natrag na listu

Karteli i imunitet od kazne – Kako i zašto prijaviti kartel?

Predstavnici AZTN-a sudjelovali su na seminaru pod nazivom „Karteli i imunitet od kazne – Kako i zašto prijaviti kartel?“,  održanom 16. listopada 2018. u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u organizaciji ICC-a Hrvatska i HGK i suradnji s Hrvatskim društvom za pravo i politiku tržišnog natjecanja.

Glavna tajnica ICC-a Hrvatska, Sunčanica Skupnjak Kapić, u uvodnoj riječi napomenula je kako je cilj ovog interaktivnog seminara informirati o pogodnostima koje nude novi propisi o oslobođenju ili umanjenju kazne te uputiti na praktične alate ICC-a radi poticanja usklađenosti tvrtki s pravilima o tržišnom natjecanju. Također je istaknula važnu ulogu Međunarodne trgovačke komore – ICC, kojoj je primarno promicanje međunarodne trgovine i investicija, odgovorno poslovanje te uklanjanje prepreka kroz liberalizaciju trgovine.

Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, istaknuo je kako je tema o otkrivanju i suzbijanju kartelnog udruživanja izuzetno važna jer takvo udruživanje radi podjele tržišta predstavlja najteži oblik povrede pravila tržišnog natjecanja. Riječ je o dogovorima između izravnih konkurenata, najčešće o cijenama ili o podjeli tržišta, koji su izuzetno štetni za potrošače jer im onemogućavaju mogućnost izbora, a cijene koje su posljedica kartelnog sporazuma više su za 20 ili više posto od tržišnih. Zbog toga, Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja za članove kartela predviđa najviše moguće novčane sankcije, dok u nekim državama postoji i kaznena odgovornost odgovornih osoba. U Hrvatskoj je za svakog člana kartela predviđena upravno-kaznena mjera u visini do najviše 10 posto ukupnog ostvarenog prihoda u godini koja prethodi povredi propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Riječ je u pravilu o tajnim sporazumima poduzetnika. Međutim, ponekad se sudionici kartela javno hvale o postignutom dogovoru o cijeni proizvoda. Detekcija kartela je nešto lakši dio priče, dok je teži dio kako pribaviti čvrste dokaze o kartelnom udruživanju. AZTN ima alate za pronalaženje dokaza kao što su nenajavljene pretrage, no tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja, uključujući i Europsku komisiju, potrebna je i pomoć iznutra, dakle pomoć nekog od sudionika kartela. Stoga su se u propise o zaštiti tržišnog natjecanja počeli ugrađivati tzv. pokajnički programi. Riječ je o imunitetu od kazne ili njenom umanjenju koje agencija daje sudioniku kartela – pokajniku. Imunitet od kazne može se jamčiti samo prvom pokajniku koji agenciji dostavi relevantne dokaze o kartelu ili je uputi gdje takve dokaze može pronaći. „Budući da iz iskustva znamo da hrvatski poduzetnici reputacijski rizik kojem se izlažu zbog javne objave odluke AZTN-a da su sudjelovali u kartelu baš i ne doživljavaju kao neki osobiti problem, osobno smatram da će samo visoke novčane kazne poduzetnike odvratiti od udruživanja u kartele, a one koji su se iz bilo kojeg razloga već udružili potaknuti da se kao pokajnici obrate AZTN-u.“, zaključio je Cerovac.

IMG_9563 (2)

Profesor Siniša Petrović, predsjednik Hrvatskog društva za pravo i politiku tržišnog natjecanja, napomenuo je kako je „Institut o imunitetu za pokajnika važan u provedbi zaštite tržišnog natjecanja te je u EU rezultirao značajnim napretkom u otkrivanju kartela. Do 2000. godine ukupne izrečene kazne koja je izrekla Europska komisija izražavale su se u milijunima, dok su nakon uvođenja instituta pokajnika, već u 2004. godini narasle su na tri milijarde eura, a zatim na 10 milijardi eura, na kojem su se i zadržale“.

Marcin Trepka, pravni savjetnik u K&L Gates i supredsjedatelj Radne skupine ICC-a „Karteli i oslobođenje od kazne“, predstavio je Priručnik ICC-a o oslobođenju ili umanjenju kazne koji na pristupačan način razjašnjava postupak prijave kartela u brojnim državama svijeta u lokalnim i međunarodnim postupcima.

IMG_9611 (2)

Samostalna savjetnica u AZTN-u, dr.sc. Mirta Kapural predstavila je kriterije i postupak za oslobođenje ili umanjenje od kazne koji provodi Europska komisija te istaknula kako ti programi dobro funkcioniraju u praksi. Veliki karteli u EU su otkriveni i sankcionirani visokim kaznama upravo zahvaljujući prijavama pokajnika. Stoga je potrebno i dalje poticati prijave pokajnika, ali za dokazivanje kartela u praksi ne ovisiti isključivo o njima. Budući da na razini EU za pokajnike ne postoji pravilo „one-stop-shop“, Komisija radi na ujednačavanju pravila kako bi se za pokajnicima osigurala veća pravna sigurnost.

Josip Čulić, voditelj Odjela za utvrđivanje zabranjenih sporazuma u AZTN-u, detaljno je objasnio je kako funkcionira sustav prijave za imunitet od kazni za povredu pravila o tržišnom natjecanju u Hrvatskoj te sudionike upoznao s postupkom podnošenja prijave.

Seminar je zaključila profesorica Jasminka Pecotić Kaufman s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koja je govorila o odnosu privatno-pravne provedbe i imuniteta za pokajnike, odnosno o tome jesu li prijavitelji kartela zaštićeni od tužbi za naknadu štete zbog povrede pravila o zaštiti tržišnog natjecanja.

Fotka svi