Slijedom medijskih napisa o ulozi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u procesu prodaje hrvatske naftne kompanije INE mađarskom MOL-u, smatramo potrebnim javnost upoznati sa sljedećim činjenicama:

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je bila prva institucija koja je nadležnim hrvatskim tijelima - Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, skrenula pozornost na činjenicu da je izmijenjenim Ugovorom o međusobnim odnosima dioničara, od 30. siječnja 2009. (Ugovor), MOL kroz upravljačka prava stekao kontrolu nad INOM. Ta je činjenica prilikom ocjene koncentracije istaknuta i u javnom pozivu objavljenom na web stranicama Agencije kojim se svi zainteresirani subjekti pozivaju na dostavljanje primjedaba na tu koncentraciju. Naime, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ukazala je na činjenicu da ta transakcija, u obliku i na način na koji je uređena Ugovorom, predstavlja koncentraciju poduzetnika te se stoga na nju primjenjuju propisi o zaštiti tržišnog natjecanja. Agencija je, također skrenula pozornost na činjenicu da podaci iz prijave i drugi podaci kojima Agencija raspolaže ukazuju da koncentracija neće moći biti odobrena bezuvjetno. Kako Agencija u tom trenutku nije raspolagala potpunim podacima o strukturi tržišta, dan je i preliminarni prikaz razumno predvidivih učinaka koncentracije MOL/INA na tržišno natjecanje kao i neki od mogućih načina uklanjanja tih rizika.

Dakle, sa stanovišta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, stjecanje kontrole od strane jednog poduzetnika nad drugim poduzetnikom je dopušteno, ali se smatra koncentracijom poduzetnika koju, u pravilu, treba prijaviti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

MOL je koncentraciju prijavio, te je Agencija pokrenula postupak njezine ocjene. Ranije spomenuti javni poziv uputila je svim zainteresiranima kao bi se očitovali o mogućim učincima koncentracije na tržište. Na taj poziv nije bilo reakcije ni od strane konkurenata, niti od bilo koje druge zainteresirane pravne ili fizičke osobe.

U postupku ocjene koncentracije MOL/INA koji je trajao nekoliko mjeseci, Agencija je koncentraciju uvjetno odobrila. To znači da je koncentraciju odobrila uz obvezu ispunjenja određenih mjera od strane MOL-a, kao što su prodaja društva Crobenz d.d., ograničenje otvaranja novih benzinskih postaja na auto-cestama, itd. Izvršenje rješenja Agencije, u smislu ispunjenja tih mjera, još je uvijek u tijeku.

Valja istaći i da je znatno prije donošenja odluke Agencije o uvjetnom odobrenju koncentracije MOL/INA, ta koncentracija bila odobrena od tijela za tržišno natjecanje u EU, BiH i u drugim državama na koje ona ima tržišne učinke.

Rješenje Agencije o koncentraciji MOL/INA u cijelosti je objavljeno u Narodnim novinama. U opširnom obrazloženju toga rješenja Agencija je navela sve bitne odredbe Ugovora između MOL-a i Vlade RH, na kojima je temeljila zaključak o stjecanju kontrole MOL-a nad INOM. Predmetno rješenje objavljeno prije nego što je Ugovor postao dostupan hrvatskoj javnosti. Protiv odluke Agencije o uvjetno odobrenoj koncentraciji MOL/INA ni jedna zainteresirana pravna ili fizička osoba nije pokrenula spor pred Upravnim sudom RH.

Valja imati na umu kako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kao ni slična tijela u EU i njezinim državama članicama, nema zakonske ovlasti ocjenjivati međusobne odnose dioničara odnosno podjelu njihovih upravljačkih prava, već je to zadaća samih dioničara ili drugih regulatornih tijela. Stoga je pogrešno Agenciju smatrati odgovornom za bilo što izvan njezinog zakonom utvrđenog djelokruga i nalaziti ju nadležnom za reguliranje odnosa između dioničara INE.