Promicanje tržišnog natjecanja

Promicanje tržišnog natjecanja

Uobičajeno, aktivnosti koje se odnose na promicanje znanja o tržišnom natjecanju i stvaranju kulture tržišnog natjecanje definiraju se kao aktivnosti koje poduzima tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja u smislu promicanja okruženja koje potiče tržišno natjecanje između gospodarskih subjekata, i to mjerama koje se ne odnose isključivo na provođenje postupka. Sve aktivnosti vezane uz tzv. "advocacy"  temelje se na stalnom odnosu s drugim tijelima javne vlasti, pa tako Agencija daje stručna mišljenja na zahtjev Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske, središnjih tijela državne uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o sukladnosti nacrta prijedloga zakona i drugih propisa sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (NN 79/2009)  te o ostalim pitanjima koja mogu značajno utjecati na tržišno natjecanje.

Agencija donosi i mišljenja kojima se promiče znanje o tržišnom natjecanju, odnosno podiže razina svijesti i informiranosti o ulozi politike i prava tržišnog natjecanja i daje stručne stavove o rješenjima i razvoju komparativne prakse iz područja prava i politike tržišnog natjecanja.

Inicijative i mišljenja Agencije upućene javnim tijelima u cilju su izmjena regulatornog okvira i njegove provedbe na način da ista poštuju načela tržišnog natjecanja u sustavu tržišnog gospodarstva. Dakle, onoga dijela koji je usmjeren na promjene regulatornog okvira, a naročito, u trenutku donošenja zakona i propisa koji mogu značajno utjecati na poduzetnike i tržište, korisnike i potrošače.

Kulturu tržišnog natjecanja obilježava opće prihvaćeni stav i svjesnost potrošača i proizvođača i dobavljača robe i usluga o postojanju propisa, a prije svega o koristi koje tržišno natjecanje donosi za potrošače u obliku većeg izbora, bolje kvalitete proizvoda i usluga nižih cijena, uz informiranje svih dijelova društva o njegovoj važnosti – potrošača, poduzetnika, sindikata, akademske zajednice, odvjetnika, svih tijela javne vlasti i sektorskih regulatora, sudaca itd. Time se unaprijed smanjuje potreba za (ex post) postupanjima Agencije kao i broj subjekata kojima se nanosi šteta ograničavanjem tržišnog natjecanja.

 

Inicijativa Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za uvrštavanje Testa učinaka propisa na tržišno natjecanja u procjenu učinaka propisa

Agencija predlaže Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske da kao tijelo nadležno za koordinaciju i izradu dokumenata u svezi procjene učinka propisa, test učinka propisa na tržišno natjecanje, uključi u sastavni dio dokumenta u postupka donošenja propisa. Prijedlog je Agencije da u slučaju da se u postupku sveobuhvatne procjene učinka propisa uoče odredbe koje mogu ograničiti tržišno natjecanje, zatraži i mišljenje Agencije kao tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja.

Konkretno, predlagatelj propisa trebao bi, prije njegovog donošenja, utvrditi cilj donošenja propisa (je li to, primjerice, unaprjeđenje i učinkovitost propisa, reguliranje postupanja poduzetnika na tržištu, otvaranje tržišta, uvođenje standarda, zaštita potrošača, zaštita zdravlja i sl.) te razmotriti alternative donošenju samog propisa (je li, primjerice, bolje zadržati postojeće stanje, treba li propise ukinuti ili pak sigurnost ostvariti uvođenjem dodatnih ograničenja, sustava licencija, dozvola i sl.), te na kraju, utvrditi o kojim se tržištima odnosno sektorima radi. Treba istaknuti da se test učinka propisa na tržišno natjecanje, po uputama zemalja članica OECD-a, prije svega odnosi na propise koji pokrivaju posebno osjetljive sektore kao što su tzv. mrežne industrije (sektor energetike - električna energija, plin, sektor telekomunikacija), zatim slobodne profesije  (odvjetnici, javni bilježnici, revizori itd.), profesionalna udruženja, sektor javnih nabava, industrije koje obilježava visok stupanj zaštite standardima i normama, poduzetnike s posebnim ili isključivim pravima itd.

Cilj je testa izvršiti analizu svakog propisa prije njegovog donošenja sa stajališta njegovog utjecaja na tržište. Istodobno, budući da je 1. siječnja 2012. na snagu stupio Zakon o procjeni učinaka propisa, Agencija smatra da se ovakav test može uklopiti u prateće provedbene akte kojima bi se testirali učinci propisa iz područja gospodarstva, financija, zdravstva i socijalne skrbi te zaštite okoliša u Hrvatskoj. Takvu praksu veći imaju razvijene zemlje svijeta, poput SAD-a, Velike Britanije, Njemačke i Italije, ali i zemlje koje su, poput Albanije, tek u postupku pridruživanja EU.

 

TEST UČINAKA PROPISA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

PROPISOM SE:

(A) Ograničava broj ili opseg aktivnosti dobavljača

NE

DA

To će primjerice biti slučaj ako se propisom:

  1. Dodjeljuju isključiva prava dobavljaču robe ili usluga
  2. Uvodi sustav licencija, dozvola ili ovlaštenja
  3. Ograničava pravo nekih dobavljača da prodaju robu ili pružaju usluge
  4. Ograničava broj dobavljača
  5. Propisuje nabava od samo jednog dobavljača ili grupe dobavljača
  6. Značajno povećavaju troškovi ulaska ili izlaska s tržišta  (novih dobavljača u odnosu na postojeće dobavljače, nekih postojećih dobavljača u odnosu na druge dobavljače i sl.)
  7. Ograničava zemljopisno područje na kojem poduzetnici mogu prodavati robu ili usluge

(B) Ograničava pravo dobavljača da se natječu na tržištu

NE

DA

To će primjerice biti slučaj ako se propisom:

  1. Ograničava pravo prodavatelja da utvrdi cijenu, obilježja proizvoda koji prodaje (primjerice uvođenjem minimalnih standarda kvalitete)
  2. Ograničavaju inovacije i uvođenje novih proizvoda ili novi načini opskrbe
  3. Ograničava prodajna mreža kojom se koristi dobavljač ili zemljopisno područje na kojem djeluje
  4. Značajno ograničava pravo dobavljača da oglašava svoju robu ili usluge
  5. Ograničava sloboda dobavljača u odnosu na organizaciju vlastite proizvodnje ili unutarnju organizaciju
  6. Utvrđuju standardi kvalitete proizvoda koji pojedine dobavljače stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druge ili koje bi izabrao dobro informirani kupac
  7. Značajno povećavaju troškovi proizvodnje za određene dobavljače u odnosu na druge (naročito različitim tretmanom postojećih dobavljača na tržištu u odnosu na nove sudionike koji ulaze na tržište)

(C) Smanjuje poticaj dobavljača da se natječu na tržištu

NE

DA

To će primjerice biti slučaj ako se propisom:

  1. Isključuju pojedini dobavljači, grupe dobavljača ili čitavi sektori iz primjene propisa o tržišnom natjecanju
  2. Obvezuju ili potiču dobavljači na razmjenu informacija o cijenama, troškovima, prodaji i sl.
  3. Stvara sustav koregulacije ili samoregulacije (u odnosu na, primjerice, svojstva proizvoda, kvalitetu, sigurnost, dizajn, tehničke standarde i sl.)

(D) Ograničava izbor i informacije koje su na raspolaganju kupcima

NE

DA

To će primjerice biti slučaj ako se propisom:

  1. Ograničava pravo potrošača utjecajem na njegovu odluku gdje će kupiti robu ili usluge
  2. Smanjuje mobilnost kupaca robe ili usluga u smislu povećanja troškova prelaska na drugog dobavljača
  3. Značajno mijenjaju informacije koje su potrebne kupcima kako bi ostvarili kupnju


Ako je odgovor na bilo koje od četiri pitanja iz obrasca "DA", u odnosu na predmetno pitanje potrebno je dodatno odgovoriti na potpitanja iz područja A, B, C i/ili D. Ako  propis ima bilo koji od navedena četiri učinka,  potrebno ga je za jedno s obrascem na ocjenu uputiti Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

Napomena: "Dobavljačima" ili "poduzetnicima" sukladno članku 3. ZZTN-a, smatraju se trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici i druge pravne i fizičke osobe koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u proizvodnji i/ili prometu robe, odnosno pružanju usluga, državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada izravno ili neizravno djeluju na tržištu, kao i sve druge pravne ili fizičke osobe (udruge, sportske organizacije, ustanove, vlasnici autorskih i sličnih prava i ostali) koje djeluju na tržištu.

 

Dokumenti:

1. Zakon o procjeni učinaka propisa («Narodne novine», broj 90/11)

2. Uredba o provedbi postupka procjene učinka propisa («Narodne novine», broj 66/12)

3. Smjernice za državne službenike

4. Smjernice za dionike

 

OECD-ov "Priručnik za izradu testa procjene učinaka propisa na tržišno natjecanje" prvi dio (prijevod na hrvatski)

OECD-ov "Priručnik za izradu testa procjene učinaka propisa na tržišno natjecanje" drugi dio (prijevod na hrvatski)