Nadležnost i ustrojstvo

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) osnovana je odlukom Hrvatskog sabora 1995. godine, a započela je s radom 1997. godine. Ona je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti utvrđenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine 79/09) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 80/2013), te ostalim podzakonskim aktima neophodnima za njihovu provedbu. Agencija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga Agencije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, Agencija ne ostvaruje vlastite prihode.

U nadležnost Agencije spada:

  • utvrđivanje zabranjenih sporazuma između poduzetnika te određivanje mjera, uvjeta i rokova za otklanjanje štetnih učinaka zabranjenih sporazuma,
  • utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika i zabrana svakog daljnjeg postupanja koje dovodi do zlouporabe te određivanje mjera, uvjeta i rokova za otklanjanje štetnih učinaka takvog postupanja, kao i
  • ocjena dopuštenosti koncentracija poduzetnika.

U slučaju utvrđenja zabranjenog sporazuma poduzetnika, zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika ili zabranjene koncentracije poduzetnika, Agencija poduzetnicima koji su povrijedili ZZTN utvrđuje i izriče upravno-kaznene mjere propisane zakonom i Uredbom o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere.

Agencija daje i stručna mišljenja o sukladnosti sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa, važećih zakona i drugih propisa, te o ostalim pitanjima od značaja za tržišno natjecanje.

Nakon pristupanja Republike Hrvatske EU, Agencija je postala nadležna i za zaštitu tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru. Nadalje, u poslovima tzv. antitrusta (ocjena sporazuma između poduzetnika i zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika) Agencija je dobila nove ovlasti, jer se u postupcima u njezinoj nadležnosti izravno primjenjuje pravo EU, članci 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao i nacionalno zakonodavstvo. Tu je i obveza suradnje s ostalim nacionalnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja država članica i Europskom komisijom. Drugim riječima, sustav ECN-a (European Competition Network) obvezuje članice ne samo u odlučivanju i suradnji u pojedinim predmetima, nego i u stvaranju zajedničke politike tržišnog natjecanja i približavanju praksi pojedinih nacionalnih tijela u primjeni i provedbi prava tržišnog natjecanja u svim njezinim članicama, dok Europska komisija, u pravilu, odlučuje samo u slučajevima tzv. značajnih negativnih utjecaja na tržišno natjecanje s prekograničnim učincima, odnosno isključivo u predmetima u kojima je negativni učinak na tržišno natjecanje izvjestan u tri ili više država članica EU (predmeti takozvane „europske dimenzije“).

Dokumenti