Održana AZTN-ova međunarodna konferencija o izazovima primjene i provedbe Direktive o naknadi štete

Oko 100-tinjak inozemnih i domaćih stručnjaka (odvjetnika, sudaca, pravnika iz trgovačkih društava, profesora)  nazočilo je Međunarodnoj konferenciji „Prijenos Direktive o naknadi štete – kakva su očekivanja“ koja se u organizaciji Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja održala 5. prosinca 2016. u Zagrebu.

Naime, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je, kao nositelj zakonskog prijedloga, ovlast za vođenje stručne radne skupine za izradu prijedloga zakona prenijelo je na AZTN.

Konferencija je održana u samoj završnici javnog savjetovanja o nacrta prijedloga Zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja kojim se u hrvatski pravni sustav prenosi Direktiva broj 2014/104 EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o određenim pravilima kojima se, prema nacionalnom pravu, uređuju postupci za naknadu štete za povrede odredaba prava tržišnog natjecanja država članica i Europske unije.

Direktiva se u nacionalne pravne sustave država članica mora prenijeti do 27. prosinca 2016.

Dosada su četiri države članice prenijele Direktivu, u osam država (uključujući i Hrvatsku) u tijeku je procedura usvajanja novih zakonskih prijedloga/izmjena postojećih propisa dok su u ostalim zemljama donesene odluke o obliku prenošenja Direktive. U tom smislu je Hrvatska, u kojoj se donošenje Zakona očekuje do kraja ove godine, među zemljama u kojima je procedura u samoj završnici.

Dosadašnje razlike među državama članicama koje u nacionalnim sustavima primjenjuju različita pravila u postupcima za naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja rezultirale su relativno malim brojem postupaka i ostvarenim zahtjevima za naknade štete u cijeloj EU. Stoga je donošenje Direktive bila pretpostavka za usvajanje ujednačenih pravila kojima se omogućuje i olakšava žrtvama povreda europskog ili nacionalnog prava tržišnog natjecanja da dobiju punu naknadu povrede koju su pretrpjeli .

Hrvatska se odlučila na izradu novoga propisa koji kroz 20 članaka sadržajno slijedi Direktivu, ali je istodobno prilagođen postojećim zakonima kojima su u Hrvatskoj riješena osnovna pravila o naknadi štete – Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o parničnom postupku. Također, s obzirom na značaj povrede tržišnog natjecanja odlučeno je za sustav objektivne odgovornosti za naknadu štete, a u slučaju kartela se presumira uzročnost te je omogućeno i puno pravo na neimovinsku štetu.

O pitanju naknade štete temeljem toga Zakona nadležnost u prvom stupnju imat će svi trgovački sudovi u RH koji, kao specijalizirani sudovi, i inače sude u postupcima naknada štete iz drugih pravnih područja vezanih uz trgovačke odnose.

Zakon o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja trebao bi doprinijeti ujednačavanju prakse u postupcima za naknade štete te bi mogao imati utjecaja i na povećano korištenje instituta ostvarivanja prava na naknade štete u Republici Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji. Na taj način će privatna provedba predstavljati drugu stranu učinkovite zaštite prava tržišnog natjecanja u Hrvatskoj te će se postići cilj donošenja Zakona u smislu Direktive.

„To će u praksi značiti da će tužbu za naknadu štete moći podnijeti svaka fizička i pravna osoba koja je oštećena povredom propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, ali i svaki građanin odnosno potrošač kao i konkurent na tržištu na kojem je narušeno tržišno natjecanje ili pravna osoba koja smatra da je zbog povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja plaćala veću cijenu roba, usluga ili radova. Dakle, nakon stupanja Zakona na snagu, poduzetnici odgovorni za povredu propisa o tržišnom natjecanju moraju računati i na rizik nadoknade štete. Istodobno se oštećenicima daje još jedan instrument kojim mogu naplatiti štetu. Tu će štetu u tužbenim zahtjevima biti potrebno kvantificirati, a na sudu je da utvrdi njenu visinu. Na taj će način i ovaj Zakon imati snažan, dodatni odvraćajući učinak na poduzetnike s jasnom porukom da se kršenje propisa o tržišnom natjecanju ne isplati – naglasio je Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja na otvaranju AZTN-ove konferencije.

Konferencija je bila organizirana kroz dva panela. Na prvom  se  raspravljalo o praksi država članica prije usvajanja Direktive te izazovima u traženju najboljih rješenja za cijeli niz pitanja, poput, pitanja čuvanja poslovne tajne, otkrivanja dokaza, rokova zastare, prijenosa štete, pitanja kolektivnih tužbi, solidarne odgovornosti. izračuna štete i, osobito, izračuna kamata, dok je drugi panel bio okrenut budućnosti i očekivanjima od primjene Direktive.

Osim što je dala uvid u status i rješenja što su ih u prenošenju Direktive izabrale druge zemlje članice (Austrija, Belgija, Velika Britanija, Slovenija), konferencija je otvorila i niz pravnih pitanja vezanih za buduću primjenu Direktive o naknadi štete. Naime, većina panelista je naglasila kako je riječ o posve novom propisu temeljem kojeg će se ustanovljavati i nova sudska praksa te da je u ovome trenutku teško procijeniti hoće li novi propis povećati broj postupaka za naknadu štete zbog povreda propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Riječ je o zahtjevnoj proceduri i visokim troškovima postupka koja će tražiti veliki angažman sudaca trgovačkih sudova, ali i sudskih vještaka, jer je procjena (izračun) visine štete temelj cijelog postupka. U tom smislu će sudovima odnosno sudskim vještacima biti dragocjena iskustva stručnjaka iz tijela za zaštitu tržišnog natjecanja država članica. Dodatni izazov predstavljat će nedostatak kolektivne zaštite i podnošenja kolektivnih tužbi za naknade štete. U Zakon su sukladno Direktivi uvedena i dodatna pravila o otkrivanju dokaza koja do sada nisu bila detaljno razrađena u općim propisima, a koja će nužno biti poštivati sukladno zahtjevima iz Direktive. Prije svega će trebati paziti na izjave pokajnika koje su uvijek izuzete od otkrivanja. Rokovi zastare i trajanje sudskih postupaka mogli bi imati značajan učinak i na kamate, njihov izračun i konačan iznos.

Do sada je u RH zabilježena samo jedna samostalna tužba (bez prethodne odluke Agencije o utvrđivanju povrede prava tržišnog natjecanja) pa je pitanje i u kolikoj mjeri će biti zastupljene samostalne tužbe, a u kolikoj mjeri tužbe slijedom odluke o povredi. Direktiva, pa tako ni Zakon o naknadama štete ne prave razliku između ove dvije vrste tužbi, no za očekivati je da će povećani broj tužbi biti ipak tužbe slijedom odluke o povredi.

Radi olakšavanja primjene pravila u praksi tijekom izrade nacrta prijedloga Zakona surađivalo se i sa sudskim vještacima primarno financijske struke, a s ciljem olakšavanja samostalnih postupaka za naknadu štete dogovorena je suradnja na edukaciji sudskih vještaka od strane stručnjaka iz AZTN-a, kako bi im se prenijela znanja i iskustvo u računanju tržišnih udjela i ostalih podataka.

U prvom panelu „Iskustva prije donošenja i prijenosa Direktive“ koji je moderirao odvjetnik Mario Krka, član radne skupine za izradu prijedloga Zakona, sudjelovali su Gabrielė Venskaitytė, iz Glavne uprave za tržišno natjecanje iz Europska komisija, André Bywater, partner u Cordery Compliance iz Londona te Peter Thyri odvjetnik iz Beča i Frank Wijckmans, odvjetnik iz Bruxellesa.

Drugim panelom „Izazovi u prijenosu i budućoj provedbi Direktive o naknadi šteta“ moderirala je Mirta Kapural iz AZTN-a, voditeljica radne skupine za izradu prijedloga Zakona, a u raspravi su sudjelovali Natalie Miriam Harsdorf Enderndorf, zamjenica predsjednika austrijske Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Davor Lekić iz slovenske Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Jelena Čuveljak, sutkinja na Visokom trgovačkom sudu u Zagreb te Vlatka Butorac Malnar s Pravnog fakulteta sveučilišta u Rijeci, obje članice radne skupine za izradu prijedloga Zakona.