Panel o sudskoj zaštiti u predmetima zaštite tržišnog natjecanja: dilema o izravnoj nadležnosti VUS-a

DSCF3554

Međunarodna konferencija kojom je AZTN obilježio 20 godina rada bila je organizirana kroz dvije panel rasprave. Jedna je bila posvećena  dosadašnjim iskustvima i budućim izazovima u radu AZTN-a, a druga sudskoj zaštiti u predmetima zaštite tržišnog natjecanja.

Na drugom panelu se raspravljalo o sudskoj zaštiti u predmetima zaštite tržišnog natjecanja te . Raspravu je moderirao Mario Krka, partner u Odvjetničkom društvu Divjak, Topić&Bahtijarević. Analizu 20 godina sudskog nadzora u sporovima za zaštitu tržišnog natjecanja uvodno je dala  doc. dr. sc. Dubravka Akšamović s Pravnog fakulteta u Osijeku, a na panelu su još sudjelovali Blanša Turić, sutkinja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, dr. Miloje Obradović, predsjednik Komisije za zaštitu konkurencije Republike Srbije i Andrej Matvoz, direktor slovenske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

S obzirom da je Ante Galić, predsjednik Visokoga upravnog suda već u svojoj pozdravnoj riječi na otvorenju konferencije istakao dilemu izravne nadležnosti VUS-a za sporove iz područja zaštite tržišnog natjecanja, rasprava o  tome bila je i jedna od okosnica druge panel diskusije na konferenciji. Dodatno je izravnu nadležnost u svojoj prezentaciji propitala i profesorica Akšamović navodom da su lancu zaštite tržišnog natjecanja postoje tri ključna aktera: poduzetnici, AZTN i sudovi.  „AZTN ima široke i brojne ovlasti i bez obzira na prava koja imaju poduzetnici kao stranke u postupku pred Agencijom, AZTN je jača strana. Utoliko je uloga sudskog nadzora tim važnija“ – smatra prof. Akšamović koja je sudski nadzor promatrala s akademskog aspekta uspoređujući iskustva nekih drugih zemalja, primjerice, zakonska rješenja iz Njemačke i Europskog suda. Pritom se prije svega fokusirala na ekonomske analize, odnosno pitanje koliko duboko sudovi trebaju ići u preispitivanju činjenica iz utvrđenja Agencije, poglavito onih koje se odnose na ekonomske analize te imaju li sudovi uopće pravo na to. I dok utvrđenja iz odluka Europske komisije sud ima pravo preispitivati, u Njemačkoj to nije slučaj.

Zbog činjenice da ne postoji žalba na rješenje Agencije i da je postupak pred VUS-om zapravo prvostupanjski postupak, problem vidi i u činjenici da stranke u tužbi ne mogu izvoditi nove činjenice i okolnosti.

Drugi problem prof. Akšamović vidi u nepostojanju drugostupanjskog nadzora zbog čega i AZTN i poduzetnici nakon odluke Visokog upravnog suda mogu samo pribjeći podnošenju zahtjeva za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti odluka pred Vrhovnim sudom. „Taj zahtjev stranke ne mogu podnijeti izravno nego Državnom odvjetništvu koje ima diskrecijsko pravo donošenja odluke o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva“.

S obzirom na to, prof. Akšamović je predložila mogućnost da zakonodavac razmisli o posve novom rješenju poput osnivanja specijalnog suda (po uzoru na Njemačku) koji počiva na istražnom načelu, pred kojim bi stranke u postupku imale pravo žalbe kao redoviti pravni lijek i gdje bi mogle izvoditi nove činjenice i okolnosti te  drugostupanjski nadzor koji odlučuje samo o povredi prava, a ne ulazi u meritum stvari.

„Ako bi se, pak, zadržali u okviru sadašnjeg sustava upravnog sudovanja, onda bi ga se moglo modificirati na način da samo jedan od četiri upravna suda u Hrvatskoj koji sude u prvom stupnju, postane isključivo nadležan za predmete iz područja tržišnog natjecanja, a da Visoki upravni sud bude drugi stupanj. Dodatno je, pak, predložila i drugu mogućnost, a to je da se u okviru jednoga suda organizira poseban odjel koji bi se bavio tim predmetima“- predlaže prof. Akšamović.

Sutkinja Turić je, na to istakla da se VUS- ne bavi samo predmetima iz područja zaštite tržišnog natjecanja nego i drugih, jednako zahtjevnih sektora te je navela da o  predmetima iz područja zaštite tržišnog natjecanja sudi šestero sudaca u dva vijeća te da se u tom smislu već može govoriti o svojevrsnoj specijalizaciji.

„Od uspostave nadležnosti VUS-a (srpanj 2013.) do danas VUS je riješio 95 predmeta iz ovog područja, od čega je 56 tužbi odbijeno, 12 usvojeno, a ostali su riješeni na drugi način. Uz to je VUS odobrio 11 naloga za provođenje nenajavljenih pretraga. Uz napomenu kako suci ne rade samo na tim predmetima, smatram da VUS doista žurno postupa“ – navela je sutkinja Turić.

Svoja iskustva s radom na predmetima kao i sudskom nadzoru iznijeli su i šefovi srpskog i slovenskog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Dok je dr. Obradović naveo kako je prednost njihove Komisije u tome što je među najmlađima u regiji zbog čega mogu učiti na dobrim i lošim iskustvima drugih nacionalnih tijela te smatra da i tijela, kroz institute prihvaćanja mjera i obveza te nagodbe, trebaju razmišljati kako oni mogu rasteretiti sudove, Andrej Matvoz, čelnik slovenskog tijela smatra da slovenska rješenja, osobito vezano na oduzimanje mogućnosti kažnjavanja slovenskoj Agenciji, kao i u sudskom nadzoru nad radom Agencije nisu dobra te da su izravno utjecala na uspješnost rada slovenske Agencije i pogoršanja njezine percepcije u javnosti. Matvoz je naveo da slovensko rješenje u pogledu sudskog nadzora nad odlukama iz područja zaštite tržišnog natjecanja smatra izrazito lošim i neučinkovitim. Za razliku od slovenskog, hrvatski sustav smatra jako dobrim te je istakao kako u Sloveniji aktivno rade na promjeni i prilagodbi svoga sustava modelu kakav imaju Hrvatska i gotovo sve članice Europske unije.