Prva javna rasprava o nacrtu Zakona o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom

“Predložak o kojem danas razgovaramo tek je grubi nacrt budućeg Zakona o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom. Široka radna skupina još uvijek radi na prijedlogu nacrta Zakona, a sveobuhvatna javna rasprava o njemu tek slijedi. Današnji okrugli stol stoga je tek uvertira i predstavlja još jedan doprinos nastojanima da se u nacrt zakona unesu najbolja moguća rješenja“ – rekao je Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja sudjelujući na okruglom stolu koji su u Zagrebu 7. srpnja 2016. organizirali Zbor agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva i Društvo agrarnih novinara Hrvatske na temu nacrta Zakona o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom .

Zakon bi trebao poboljšati položaj domaćih proizvođača hrane, osobito malih i srednjih, u odnosu na trgovačke lance. Cilj je propisa kojemu je nositelj izrade Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva,  uređenje tržišta u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, a očekivani učinak bi trebao biti povoljniji tržišni položaj proizvođača hrane u Hrvatskoj. Sličan propis ima 20-ak članica Europske unije, čija su zakonska rješenja poslužila kao jedna od podloga za pripremu propisa u Hrvatskoj.

Predstavnici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja sudjeluju u radnoj skupini koja priprema nacrt Zakona, a prema sadašnjoj verziji prijedloga, AZTN bi trebao biti i nositelj njegove provedbe. Naime, AZTN zadovoljava uvjete iz Komunikacije EK o rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzetnicima iz srpnja 2014., prema kojima takav propis može provoditi institucija koja može primati anonimne prijave i ima ovlasti za vođenje postupaka i provođenje istražnih radnji. Uz to, praksa u EU pokazuje da je određeni broj država članica nadležnost za provođenje toga propisa povjerilo tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja.

„Nacrt koji imamo u ovom trenutku je vrlo ambiciozan i ima veoma široki obuhvat, a naslanja se na Komunikaciju Europske komisije kojom EU potiče države članice da donesu poseban propis kojim bi se uspostavili pravedniji odnosi u lancu distribucije hranom. Naime, na razini cijele EU je uočeno kako je uslijed konsolidacije trgovine došlo do izrazite asimetrije u pregovaračkoj snazi između trgovaca na jednoj strani i  dobavljača – malih i srednjih poduzetnika- na drugoj.  Iako postoje drugi propisi kojima se takve prakse mogu rješavati primjenom građanskog prava u sudskim postupcima, mali i srednji poduzetnici ih rijetko koriste zbog visokih troškova i „faktora straha“  od raskida poslovnog odnosa od strane trgovaca. Međutim, važno je znati distinkciju između zlouporabe vladajućeg položaja koja je regulirana Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja i zlouporabe položaja koja proizlazi iz snage trgovca u odnosu na male i srednje proizvođače“, kazao je Cerovac.

Ona je istakao kako nacrt Zakona razrađuje četiri glavna oblika nepoštene prakse putem korištenja značajne pregovaračke snage koje je uočila Europska komisija. Riječ je o retroaktivnoj zlouporabi neodređenih ili nepotpunih uvjeta iz ugovora, prekomjerno i nepredviđeno prenošenje troškova ili rizika na drugu ugovornu stranu, korištenje povjerljivih informacija i nepošteno raskidanje poslovnog odnosa.

„Takve temeljne postavke koje proizlaze iz Komunikacije EK, u prijedlogu zakona nije poželjno mijenjati. Sve ostalo što bi se eventualno moglo uključiti je pitanje dogovora svih dionika na tržištu“ – naglasio je on.

Međutim, upozorio je kako se na taj zakon nikako ne može gledati kao na propis kojim bi se riješili svi problemi domaćih proizvođača hrane, štitili domaći proizvođači niti branio uvoz.

„To Hrvatska kao članica Unije ne smije raditi niti je to prihvatljivo sa stajališta politike tržišnog natjecanja“ – naglasio je Cerovac. Uz to, naglasio je, taj Zakon ne može biti supstitut za primjenu brojnih drugih postojećih propisa poput Zakona o trgovini ili propisa koji se odnose na pitanja kvalitete proizvoda.

Cerovac se posebno osvrnuo na prozivke kako Agencija ne sankcionira prodaju poljoprivrednih proizvoda (osobito mlijeka i povrća) u trgovačkim lancima po dampinškim cijenama.

„Prije svega, Agencija nije regulator cijena, a utvrđivanje eventualnog dampinga je, sukladno Zakonu o trgovini, u nadležnosti Ministarstva gospodarstva odnosno Euroopske komisije. „Kada je riječ o nadležnostima koje propisuje Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, Agencija ima ovlasti za utvrđivanje zlouporabe vladajućeg položaja primjenom predatorskih cijena. Međutim, analiza strukture tržišta maloprodaje koju AZTN redovito provodi, pokazuje kako u Hrvatskoj nijedan trgovac nije u vladajućem položaju“- rekao je Cerovac.

Upravo su široki obuhvat zakona i različiti interesi malih, srednjih i velikih proizvođača odnosno trgovaca koji njime moraju biti pomireni, ključni problem u ovoj fazi izrade prijedloga nacrta.

Naime, iz rasprave u Novinarskom domu bila je vidljiva velika polarizacija u shvaćanju ciljeva zakona; dok proizvođači smatraju da im on treba pružiti maksimalnu zaštitu i riješiti probleme plasmana robe koji su osobito izraženi nakon ruskog embarga, jer se u hrvatsku prelijevaju viškovi iz EU po izrazito niskim cijenama, veliki proizvođači misle da bi takav zakon mogao dodatno otežati položaj proizvodnje. Trgovci su, pak, stava kako je zakonska regulacija NTP-a prekruta te se zalažu za donošenje kodeksa.

S obzirom na to, svi su sudionici rasprave u Novinarskom domu suglasni kako su potrebne dodatne analize kojima bi se potkrijepila rješenja iz budućeg Zakona te da je poželjno da se u raspravu uključi što širi krug zainteresiranih.