Rokovi plaćanja u EU za dvije godine će biti 30 dana

Nova Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća Europske Unije (2011/7/) o borbi protiv kašnjenja u komercijalnim transakcijama stupila je na snagu 23. veljače 2011., a države članice EU imaju rok od dvije godine – do 16. veljače 2013. za implementaciju Direktive u nacionalna zakonodavstva.

Direktiva treba spriječiti zlouporabu slobode ugovaranja na račun vjerovnika, a cilj joj je, prije svega, pomoći poslovanju malih i srednjih poduzetnika na unutarnjem tržištu EU. Direktiva ograničava opći rok plaćanja u svim vrstama transakcija, i u javnom i u privatnom sektoru, na 30 dana, a samo iznimno, ako je to izričito navedeno u ugovoru i objektivno opravdano, rok plaćanja može biti 60 dana. Uredbom se uvodi i niz oštrijih mjera prema poduzetnicima koji kasne u plaćanju. Također, propisuju se rokovi i naknade za kašnjenja u plaćanjima bez obzira da li se radi o plaćanjima između privatnih i javnih tvrtki ili između tvrtki i institucija.

U međusobnim plaćanjima u privatnom sektoru Direktiva uvodi rok od 30, a najduže do 60 dana. Iznimno se rok može produljiti pod uvjetom da obje ugovorne strane na to pristanu, i to samo u slučaju da se time ne postupa izrazito na štetu vjerovnika. Još stroža pravila uvode se za plaćanja između privatnog i javnog sektora gdje rok plaćanja ne može biti duži od 30 dana. Izuzetak su isporuke robe i usluga zdravstvenim ustanovama te, iznimno i u drugim slučajevima, ali ako postoji izričita suglasnost ugovornih strana ili ako to opravdava specifična priroda posla.

Ako pak dođe do kašnjenja u plaćanju, poduzetnici su dužni platiti minimalno 40 eura naknade troškova i redovnu kamatu koja se za kašnjenje u plaćanju uvećava za najmanje osam posto. Pri tome države članice imaju diskrecijsko pravo te kamate i naknade u odnosu na Direktivu još i povećati.

Direktiva naglašava potrebu zaštite svih, a osobito malih i srednjih poduzetnika, od kašnjenja u plaćanju te stoga daje mogućnost udrugama, odnosno organizacijama koje su njihovi službeni predstavnici, da ih zastupaju pred sudovima kada se radi o slučajevima nepravednih ugovornih odredbi ili prakse. Na državama članicama je da tu mogućnost provedu u praksi, jednako kao i preporuku iz Direktive, da u interesu podizanja i poboljšavanja kulture plaćanja, ohrabruju objavljivanje lista dobrih platiša.

Naime, na razini EU se već duži niz godina pokušavaju riješiti problemi koje poduzetnicima, posebno malim i srednjim, uzrokuju kašnjenja u plaćanju, odnosno nastoji se uskladiti zakonodavstvio i pristup država članica u odnosu na taj problem. No, nakon usvajanja Akta o malom poduzetništvu (Small Business Act) i Europskog plana oporavka u 2008., koji naglašava ključnu ulogu poduzetništva pri izlasku iz krize, postalo je jasno kako postojeći sustav zaštite od kašnjenja u plaćanju nije dovoljan i kako je potrebno dodatno obvezati zemlje članice da preispitaju svoje zakonodavstvo i bitnije unaprijede kulturu plaćanja. To je, na koncu, rezultiralo usvajanjem Direktive u Europskom parlamentu, a potom i u Europskom Vijeću i njezinom stupanju na snagu.

Na Direktivu je  poduzetnike okupljene na Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, u Šibeniku 27. i 28. svibnja, podsjetila je i Olgica Spevec, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i članica Pregovaračke skupine zadužena za poglavlja pregovora Tržišno natjecanje te Poduzetništvo i industrijska politika upozori. Naime, u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, problematika koju obrađuje ova Direktiva predmet je poglavlja 20: Poduzetništvo i industrijska politika.

Premda je iz dosadašnjeg ponašanja vidljivo da za tako nešto dosada nije postojala politička volja, Spevec je još jednom naglasila kako je u interesu hrvatskog poduzetništva, osobito malog i srednjeg, da se rješenja koja donosi nova Direktiva što prije uvedu u hrvatsko zakonodavstvo.

„S obzirom na to da sadrži jasna pravila i predviđa zaštitu vjerovnika u mjeri u kojoj niti jedan hrvatski zakon to trenutno ne čini, nova Direktiva bi uvelike mogla olakšati posao pri izradi i donošenju propisa koji bi mogli označiti početak drukčije kulture  ponašanja prilikom izvršavanja obveze plaćanja za isporučenu robu ili pružene usluge“ – rekla je Spevec.