Pravni okvir

Zakonodavni okvir u području zaštite tržišnog natjecanja predstavlja Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (“Narodne novine”, broj 79/09), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja («Narodne novine», broj 80/2013) u primjeni od 1. srpnja 2013. godine, te ostali podzakonski akti neophodni za njihovu provedbu.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju i stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) Agencija ima ovlast da uz odredbe ZZTN-a izravno primjenjuje i odredbe pravne stečevine EU koje uređuju područje zaštite tržišnog natjecanja. To su naročito članak 101. (o zabranjenim sporazumima između poduzetnika) i članak 102. (o zlouporabi vladajućeg položaja poduzetnika) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, SL C 326, 26.10.2012. kada je riječ postupanjima poduzetnika koji imaju učinak na trgovinu između Republike Hrvatske i država članica EU.

Izmjenama i dopunama važećeg ZZTN-a uvrštene su u hrvatsko zakonodavstvo i odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju utvrđenim člancima 81. i 82. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, SL L 001, 04. 01. 2003. temeljem kojih se ostvaruje paralelna nadležnost između Europske komisije, tijela za zaštitu tržišnog natjecanja država članica EU, nadležnih europskih sudova (Suda EU i Općeg suda) i nacionalnih sudova u državama članicama EU u izravnoj primjeni pravne stečevine EU iz područja prava zaštite tržišnog natjecanja, kao i suradnja s Europskom komisijom i nadležnim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja država članica EU u okviru Europske mreže tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

Na isti način, u važeći ZZTN uključene su i odredbe za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama), SL L 24, 29.1.2004., slijedom koje nakon pristupanja Republike Hrvatske u EU, Agencija ocjenjuje koncentracije koje imaju učinak na trgovinu između država članica EU, ali samo pod određenim uvjetima, primjerice, kada ocjenu tih koncentracija Europska komisija odluči ustupiti Agenciji.

 

Popis važećih zakona, propisa i uputa kojima je uređena zaštita tržišnog natjecanja u Republici Hrvatskoj:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, broj 80/2013)

 Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, broj 79/2009)

Neslužbeni pročišćeni tekst Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju (NN, broj 78/2011)

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma u sektoru prometa (NN, broj 78/2011)

Uredba o skupnom izuzeću horizontalnih sporazuma između poduzetnika (NN, broj 72/2011)

 Uredba o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika (NN, broj 38/2011)

 Uredba o skupnom izuzeću vertikalnih sporazuma između poduzetnika (NN, broj 37/2011)

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila (NN, broj 37/2011)

 Uredba o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta (NN, broj 9/2011)

 Uredba o sporazumima male vrijednosti (NN, broj 9/2011)

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o prijenosu tehnologije (NN, broj 9/2011)

 Uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere (NN, broj 129/2010)

 Uredba o kriterijima za oslobođenje ili umanjenje upravno-kaznene mjere (NN, broj 129/2010)

Uredba o izmjenama Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere (NN, broj 23/2015)

 Uredba o izmjenama Tarife upravnih pristojbi iz Zakona o upravnim pristojbama (NN, broj 126/2011)

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (NN 79/2009) 

Hrvatski sabor je prijedlog Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja usvojio 24. lipnja 2009. a njegova primjena započela je 1. listopada 2010. Novi ZZTN donosi velik broj novina koje su temelj za uspostavu djelotvornijeg sustava zaštite tržišnog natjecanja u našoj zemlji, odnosno uvodi snažnije mehanizme u borbi protiv ponašanja poduzetnika na tržištu kojima se narušava tržišno natjecanje:

  • Povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja više se ne smatraju prekršajima već povredama sui generis. To znači da za povrede ZZTN-a Agencija izriče upravno-kaznene mjere i na taj način u jedinstvenom postupku utvrđuje istodobno i povredu i sankciju za tu povredu. Ovo zakonsko rješenje bitno je različito od prethodnog prema kojem Agencija utvrđuje povredu, a prekršajni sud (nadležan prema sjedištu poduzetnika) odlučuje o visini kazne.
  • Sukladno Zakonu o upravnim sporovima («Narodne novine», broj 20/10) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. te odredbama članka 8. Zakona o izmjenama zakona o sudovima («Narodne novine», broj 130/11) sudska zaštita protiv odluka Agencije prelazi u nadležnost mjesno nadležnih upravnih sudova (a ne kako je to prethodno bio Upravni sud Republike Hrvatske koji je sada Visoki upravi sud Republike Hrvatske). O zakonitosti odluka upravnih sudova odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
  • Upravno-kaznene mjere mogu se izreći samo poduzetnicima za koje se utvrdi povreda propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, a ne kao dosad, i odgovornoj osobi poduzetnika. Kriteriji za izricanje upravno-kaznene mjere detaljno su propisani, a kazna ovisi o težini i vremenu trajanja povrede, navode se otegotne i olakotne okolnosti. Propisani kriteriji detaljnije će se razraditi Uredbom Vlade Republike Hrvatske o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, koju će Vlada RH donijeti na prijedlog Agencije, a koja će sadržavati kriterije koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u EU.
  • Uvode se i nove ovlasti Agencije za provođenje pokajničkih programa za poduzetnike (engl. leniency programme) koji surađuju s Agencijom u otkrivanju kartela tj. zabranjenih horizontalnih sporazuma između konkurentnih poduzetnika. Praksa sličnih europskih tijela i Europske komisije pokazuje da su svi veliki i značajni karteli otkriveni uz pomoć tzv.  „pokajnika“, što samo dokazuje da su „pravi“ karteli tajni, usmeni i neformalni dogovori izravnih konkurenata koje njihovi sudionici zbog izvanredne novčane dobiti, ali i zbog visokih novčanih sankcija koje im prijete zbog njihova sklapanja, nastoje na svaki način prikriti.
  • Novi ZZTN predviđa da se odgovarajućom Uredbom Vlade Republike Hrvatske detaljnije razradi postupak u svezi postupanja i kažnjavanja pokajnika, odnosno transparentni kriteriji za ukidanje ili umanjenje kazne za sudionike kartela.
  • U postupku ocjene koncentracija poduzetnika uvodi se test značajnog narušavanja tržišnog natjecanja (eng. SIEC test), a napušta se dosadašnji test vladajućeg položaja. Time se hrvatsko pravo tržišnog natjecanja u cijelosti uskladilo s pravnom stečevinom EU. Izričitim propisivanjem SEIC testa novi ZZTN ukida svaku pravnu nesigurnost sudionika koncentracije i njegovih adresata.
  • Uvodi se i skraćeni postupak ocjene koncentracija te Kratki obrazac prijave koncentracije za nesporne koncentracije, uz taksativno navedene kriterije i slučajeve u kojima se takav postupak može primijeniti. Time se želi doprinijeti jednostavnijoj prijavi koncentracija koje nemaju značajan učinak na tržišno natjecanje, te ubrzati postupak njihovog odobravanja.
  • Novim ZZTN-om ukida se institut pojedinačnih izuzeća sporazuma (u EU isti je ukinut još 1. svibnja 2004.)
  • U sklopu istrage proširuju se ovlasti Agencije na pretragu stana, prostorija i zapljenu stvari, a već tijekom postupka uvodi se mogućnost preuzimanja izvršenja određenih mjera i uvjeta od strane poduzetnika radi otklanjanja negativnih učinaka na tržišno natjecanje (engl. committments).
  • Mogućnost obrane pred Agencijom unapređuje se kroz dostavu Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku (engl. statement of objections).
  • Postupke ocjene sporazuma između poduzetnika i postupke utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja Agencija pokreće i vodi isključivo po službenoj dužnosti (ex officio), dok se postupci ocjene dopuštenosti koncentracije provode temeljem prijave sudionika koncentracije. Međutim, svaka fizička ili pravna osoba, strukovno udruženje, udruga potrošača, ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ovlaštena je Agenciji dostaviti inicijativu za pokretanje postupka.
  • ZZTN sadrži i odredbu sukladno kojoj o naknadama štete zbog povreda zakona odlučuju nadležni trgovački sudovi. Time je jasno i nedvojbeno utvrđeno pravo na naknadu štete svim onim poduzetnicima i potrošačima koji su bili žrtve ponašanja kojim su učinjene povrede propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.
  • Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Agencije, u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu novog ZZTN-a donijet će sve potrebne provedbene uredbe. Do donošenja navedenih uredbi na odgovarajući se način primjenjuju propisi doneseni temeljem Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2003. godine.

 

Arhiva
—————————————————————————————————

 

Zbirka propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u Republici Hrvatskoj, prosinac 2011.

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, broj 122/2003)

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije (NN, broj 158/2004)

 Uredba o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (NN, broj 51/2004)

 Uredba o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika (NN, broj 51/2004)

 Uredba o sporazumima male vrijednosti (NN, broj 51/2004)

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije (NN, broj 51/2004)

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila (NN, broj 105/2004)

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o prijenosu tehnologije (NN, broj 2/2005)

 Uredba o skupnom izuzeću sporazuma o osiguranju (NN, broj 54/2005)

 Naputak u svezi s postupkom ocjene dopuštenosti koncentracija poduzetnika

 Naputak u svezi s postupkom ocjene dopuštenosti koncentracija poduzetnika na tržištu elektroničkih medija

 Naputak u svezi s postupkom ocjene dopuštenosti horizontalnih koncentracija poduzetnika

 Uredba o izmjenama Tarife upravnih pristojbi iz Zakona o upravnim pristojbama (NN, broj 141/2004)

 Relevantne odredbe Ugovora o osnivanju EZ i SSP