AZTN proveo istraživanje tržišta digitalnih platformi za pružanje usluga dostave hrane

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) je u studenome 2021. godine pokrenula istraživanje tržišta pružanja usluga dostave hrane putem digitalnih platformi u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) s ciljem utvrđivanja svih relevantnih činjenica o načinu i mehanizmu određivanja cijene dostave hrane putem digitalnih platformi u RH, međusobnih odnosa između digitalnih platformi i njihovih najvažnijih partnera-restorana i ugostiteljskih objekta te međusobnih odnosa između digitalnih platformi i dostavljača hrane.

Fokus u istraživanju dodatno je bio usmjeren na opće uvjete poslovanja pojedinih digitalnih platformi koje aktivno obavljaju djelatnost dostave hrane u RH, kao i ugovorne odnose s restoranima i drugim ugostiteljskih objektima.

Povod za provođenje ovog sektorskog istraživanja, među ostalim, bio je rast utjecaja digitalnih platformi u djelatnosti pružanja usluga dostave hrane u RH, a posebno za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 posljednje dvije i pol godine.

Provedena je analiza i utvrđene su činjenice u svezi zakonodavnog i provedbenog okvira tržišta pružanja usluga dostave hrane putem digitalnih platformi. Utvrđeni su opći pokazatelji stanja na tržištu pružanja usluga dostave hrane putem digitalnih platformi u RH (prihod pojedine digitalne platforme, broj korisnika usluga – restorana i ugostiteljskih objekata), sve relevantne činjenice o načinu i mehanizmu određivanja cijene dostave hrane putem digitalnih platformi u RH, činjenice o međusobnim odnosima između digitalnih platformi i njihovih najvažnijih partnera-restorana i ugostiteljskih objekta te o međusobnim odnosima između digitalnih platformi i dostavljača hrane. Izvršen je i uvid u komparativnu praksu Europske komisije i pojedinih nacionalnih tijela za tržišno natjecanje.

U svezi zakonodavnog okvira obavljanja djelatnosti pružanja usluge dostave hrane putem digitalnih platformi u RH, rezultati istraživanja pokazuju da ne postoji poseban propis koji regulira djelatnost pružanja usluga dostave hrane putem digitalnih platformi. Kao osnovni propis koji se odnosi na ovu djelatnost primjenjuje se Zakon o elektroničkoj trgovini („Narodne novine“, br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14., 32/19.) kojim je u hrvatski pravni sustav prenesena Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. godine o pojedinim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebice elektroničke trgovine.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja, stupio je na snagu 12. prosinca 2020. godine. Sama Uredba (EU) 2019/1150 (SL L 186, od 11. srpnja 2019. godine, str. 57.–79.) ima za cilj osiguranje pravednog i transparentnog postupanja internetskih platformi prema poslovnim korisnicima, kroz učinkovitije mogućnosti pravne zaštite kada se ovi korisnici suoče s problemima, čime se za internetske platforme unutar EU-a stvara predvidljivo regulatorno okruženje pogodno za inovacije.

Osim navedenog propisa, pravni subjekt koji obavlja usluge informacijskog društva dužan je poštivati i druge opće i podzakonske propise u RH.  Također, svi subjekti u poslovanju hranom dužni su poštivati propise o hrani u dijelu aktivnosti koji su pod njihovom kontrolom.

Nadalje, utvrđeno je da ne postoje pravne i/ili činjenične zapreke pristupu mjerodavnom tržištu, odnosno da tržište nije podložno detaljnoj prethodnoj regulaciji. Nije potrebna značajna infrastruktura jer se djelatnost primarno obavlja putem digitalne aplikacije i angažman osoba koje rade kao dostavljači, a koji hranu dostavljaju vlastitim prijevoznim sredstvima. Radi se o uslugama koje na tržištu ne može obavljati samo jedan poduzetnik.

AZTN je za potrebe ovog istraživanja formirao uzorak poduzetnika koji primarno pružaju uslugu dostave hrane putem digitalnih platformi, i to tri na tržištu dominantne digitalne platforme. To su Wolt Zagreb d.o.o., Zagreb, Bolt Services HR d.o.o., Zagreb i GlovoApp Technology d.o.o., Zagreb. Osnivači navedenih poduzetnika sa sjedištem u RH su matična društva u Finskoj u Helsinkiju (Wolt), Republici Estoniji u Talinu (Bolt) i Kraljevini Španjolskoj u Barceloni (Glovo). Wolt je započeo s pružanjem usluge dostave hrane putem digitalne platforme u RH od prosinca 2018., Glovo od ožujka 2019. te Bolt od svibnja 2020. godine.

Istraživanje pokazuje da je jedna digitalna platforma krajem 2021. godine uslugu dostave hrane pružala na području 27 mjesta i pokriva područje od zapadnog do južnog dijela RH, uključujući četiri najveća grada: Zagreb, Split, Rijeka i Osijek te druga anketirana digitalna platforma na području 11 mjesta, uključujući također gradove Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, dok treća na području tri mjesta (Zagreb, Split, Osijek) uz plan širenja.

Nadalje, na osnovu očitovanja troje navedenih poduzetnika koji pružaju uslugu dostave hrane putem digitalnih platformi, u drugoj fazi istraživanja anketirani su poduzetnici koji su korisnici usluge dostave hrane putem digitalnih platformi, odnosno restorani i ostali ugostiteljski objekti. Radilo se o ukupno deset poduzetnika – restorana i ugostiteljskih objekata, koji se ujedno nalaze u prvih deset partnera korisnika usluge dostave hrane anketiranih digitalnih platformi, prema ostvarenim prihodima od dostave hrane i/ili prema broju ostvarenih dostava u 2020. godini.

Od digitalnih platformi, kao i od anketiranih restorana, zatražena je i određena dokumentacija na kojoj se temelji poslovni odnos između obje ugovorne strane (opći uvjeti poslovanja, važeći ugovori, aneksi ugovora i slično).

U odnosu na dio koji prikazuje strukturu tržišta dostave hrane putem digitalnih platformi u RH u razdoblju od 2019. godine do 2021., rezultati istraživanja pokazuju da poduzetnik Wolt predstavlja najznačajniju digitalnu platformu dostave hrane.

Po pitanju značaja korištenja digitalnih platformi kao posrednika u odnosu na ukupno prodaju pojedinog restorana, istraživanje je pokazalo da je isti poduzetnik od anketiranih restorana procijenjen različito u postotku od vrijednosti ukupne prodaje, i to od 14 posto do 90 posto i više  u ukupnoj prodaji pojedinog restorana.

U dijelu koji se odnosi na način reguliranja odnosa s dostavljačima hrane, kao bitnog dionika u lancu dostave hrane, rezultati istraživanja pokazuju kako digitalne platforme koriste opće uvjete poslovanja kao i ugovore s dostavljačima hrane. Jedna od anketiranih digitalnih platformi navela je da su odnosi iste s dostavljačima regulirani na poseban način, s obzirom da navedena digitalna platforma ne zapošljava direktno kurire te da kuriri mogu raditi preko Partner tvrtke ili biti samozaposleni. Sve tri digitalne platforme navode da djeluju isključivo kao posrednik između restorana odnosno dostavljača i naručitelja hrane.

Rezultati istraživanja u dijelu koji se odnosi na trenutačno važeće uvjete koji moraju ispunjavati dostavljači hrane su u bitnome isti za sve tri promatrane digitalne platforme.

U dijelu koji se odnosi na način određivanja cijene putem digitalne platforme, rezultati istraživanja temeljem očitovanja tri anketirane digitalne platforme pokazuju kako su cijene hrane uređene ugovorom i da krajnju cijenu samostalno i slobodno određuju restorani i drugi pružatelji usluge prodaje hrane. Postoji obveza garancije cijene na način da restoran (Partner) jamči da cijene u usluzi pojedine digitalne platforme neće biti više od cijene po kojima partner prodaje proizvode na vlastitom prodajnom mjestu ili da cijena ne bi smjela biti veća od cijene koja se nudi na konkurentskim platformama. I anketirani  restorani i ugostiteljski objekti u očitovanjima AZTN-u naveli su da slobodno određuju krajnju cijenu hrane na digitalnim platformama te da je cijena proizvoda identična cijeni u fizičkim restoranima. Kod promotivnih akcija cijena se dogovara zajedno sa pružateljem usluge dostave hrane.

U odnosu na moguća ograničenja koja se odnose na cijene hrane, uvjete isporuke, prioritet isporuke od strane pružatelja usluge putem digitalne platforme prema restoranima, u istraživanju je utvrđeno kako ne postoje takva ograničenja.

U odnosu na posredničke naknade koje pružatelji usluga dostave hrane putem digitalnih platformi obračunavaju restoranima i ugostiteljskim objektima, rezultati istraživanja pokazuju kako se posredničke naknade razlikuju između anketiranih digitalnih platformi. Što se tiče načina na koji se posrednička naknada definira, anketirani poduzetnici-vlasnici restorana i ugostiteljski objekti odgovorili su da je posrednička naknada predmet ugovaranja odnosno pregovora. Jedan od anketiranih restorana u očitovanju je naveo da iznos posredničke naknade koji je u obvezi platiti pružatelju usluge dostave hrane, ugovara zavisno o ostvarenom prometu, poziciji restorana te da postoji mogućnost izmjene postotka naknade.

Nadalje, u predmetnom istraživanju utvrđivani su i iznosi naknada koje pružatelji usluge dostave hrane putem digitalnih platformi odobravaju dostavljačima hrane te način na koji se ista naknada određuje. Jedna od anketiranih digitalnih platformi naknadu izračunava u tri dijela i istu čini osnovna naknada koja je jednaka za svaku narudžbu u pojedinom dostavnom području i prema prijevoznom sredstvu, dodatna naknada za određeni broj prijeđenih kilometara zračne udaljenosti te bonusi koje kurir ostvaruje ukoliko ispuni određeni broj dostava u nekim gradovima.

Druga anketirana platforma naknade za dobavljače slično određuje kao prethodno spomenuta digitalna platforma, ali su drukčiji  nazivi pojedinog dijela naknade. No  kroz tjedne bonuse i dodatne promocije putem koeficijenata promocije te dodatnim povećanjem zbog vremenskih uvjeta, dostavljačima omogućava da uvećaju konačni iznos naknade koja im se isplaćuje.

Treća anketirana digitalna platforma iznos naknade određuje također prema prijeđenoj udaljenosti odnosno kilometru te je definiran iznos za preuzimanje i dostavljanje narudžbe. Također je definirana minimalna zarada po dostavi.

Dodatno postoje tjedni i vikend bonusi za dostavljače kao oblik stimulacije. Bonus se utvrđuje s obzirom na broj dostava koje je kurir odnosno dostavljač obavio u vremenskom periodu trajanja bonusa. Također, u istraživanju je utvrđena dodatna mogućnost uvećanja zarade dostavljača putem multiplikatora na zaradu po dostavi. Tako za jednu od anketiranih digitalnih platformi vrijedi, primjerice, da u večernjim satima dana vrijedi najveći multiplikator, no isti se razlikuje za razdoblje po pojedinom od promatranih mjesta (gradova) gdje se putem digitalne aplikacije iste digitalne platforme realizira narudžba. Kod druge anketirane digitalne platforme kao kriterij se dodatno razrađuje odobravanje bonusa u zavisnosti od stope prihvaćanja narudžbe u određenom postotku.

Jedna od anketiranih digitalnih platformi primjenjuje istovjetni sustav bonusa za dostavljače, zavisno od broja dostava koje ostvare dostavljači po vrsti vozila, odnosno ne pravi razliku po mjestima odnosno gradovima u kojima se realizira dostava. Također, kod iste platforme dodatno se razlikuju bonusi i po vrsti prijevoznog sredstva, za razliku od preostalih platformi.

Po pitanju pružanja usluge reklamiranja restorana na digitalnim platformama i uvjeta reklamiranja te primjene sustava ocjenjivanja pojedinog restorana i način funkcioniranja sustava ocjena, rezultati istraživanja pokazali su da od tri anketirane digitalne platforme jedna od anketiranih platformi ne pruža uslugu reklamiranja restorana. S druge strane, sedam od deset anketiranih restorana potvrdno su odgovorili da koriste usluge reklamiranja na digitalnoj platformi. Ne postoje posebni uvjeti reklamiranja za restorane, već se reklamne kampanje provode u okviru redovnih promidžbenih kampanja od strane digitalne platforme.

Sve tri anketirane digitalne platforme odgovorile su da postoji sustav ocjenjivanja na digitalnim platformama. Ocjene se temelje na ocjenama korisnika pojedine digitalne platforme. Anketirani restorani u bitnome su odgovorili da se sustav ocjena temelji na ocjeni odnosno iskustvu krajnjeg korisnika, a ne od strane digitalne platforme.

AZTN je u predmetnom istraživanju izvršio analizu komparativne prakse Europske komisije i nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u odnosu na tržište pružanja usluga dostave hrane putem digitalnih platformi. U tom smislu, izvršen je uvid u relevantne predmete istraživanja tržišta dostave hrane putem digitalnih platformi nekih od nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

Tijekom zadnjih nekoliko godina pojedina nacionalna tijela poput mađarskog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja GVH i švedskog Konkurrentesverketa pokrenula su istraživanja u sektoru dostave hrane putem digitalnih platformi.

Tako je švedsko tijelo (Konkurrentsverket) tijekom 2015. i 2016. godine provelo istraživanje navedenog mjerodavnog tržišta dostave hrane putem digitalnih platformi. Konkretno radilo se o inicijativi manje digitalne platforme Pizzahero protiv konkurenta poduzetnika Onlinepizza Norden AB (Onlinepizza) koja je dio Delivery Hero Grupe.[1]

Izvršen je uvid i u aktivnosti mađarskog tijela za zaštitu tržišnog natjecanja iz 2015. godine (GHV) koji je u rujnu 2015. godine započeo istraživanje navedenog tržišta odnosno 2018. godine kada je GVH prihvatio mjere, uvjete i rokove za otklanjanje mogućih negativnih učinaka i ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja koje je predložila digitalna platforma Netpincér, u vlasništvu poduzetnika Viala Kft., bez izricanje kazne za pravnu osobu odnosno poduzetnika.[2]

Također, izvršen je uvid u recentne aktivnosti norveškog nacionalnog tijela vezano uz dostavu hrane putem digitalnih platformi – Konkurransetilsynet (predmet Foodora iz veljače 2021. godine, zabranjeni ekskluzivni ugovori)[3] i španjolskog nacionalnog tijela (CNMC) koje je provelo istraživanje navedenog mjerodavnog tržišta i to uvjeta poslovanja najbitnijih digitalnih platformi koje posluju u Kraljevini Španjolskoj te utvrđivanje postojanja eventualnih ekskluzivnih ugovora. Istraživanje CNMC-a je okončano početkom 2021. godine.[4]

I njemački Bundeskartellamt također je posljednje dvije godine usmjerio napore na istraživanje odnosa između pojedinih digitalnih platformi koje obavljaju djelatnost naručivanja i dostave hrane te korisnika navedene usluge (restorani).[5]

Temeljem rezultata istraživanja, AZTN će provesti nastavak istraživanja u dijelu usklađenosti ugovornih odredbi s odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, br. 79/09., 80/13. i 41/21.).

 

[1] Izvor: mrežne stranice Europske Komisije, kratka obavijest o istraživanju [https://webgate.ec. europa.eu/multisite/ecn-brief/en/content/swedish-competition-authority-closes-investigation-online-platform-market-food-delivery], stranice posjećene 12. srpnja 2022.

[2] Tekst priopćenja za javnost GVH od 27. travnja 2018. dostupan je na mrežnim stranicama mađarskog nacionalnog tijela za pravo i provedbu tržišnog natjecanja [https://www.gvh.hu/en/ press_room/press_releases/press_releases_2018/netpincer_undertook_to_modify_its_contracts_ signed.html], stranica posjećena 12. srpnja 2022.

[3] Tekst priopćenja za javnost Konkurransetilsynet od 18. siječnja 2022. dostupan je na mrežnim stranicama norveškog nacionalnog tijela za pravo i provedbu tržišnog natjecanja [https://konkurransetilsynet.no/decision-in-foodora-case-exclusivity-agreements-with-restaurants-not-allowed/?lang=en]], stranica posjećena 12. srpnja 2022.

[4] Izvor: tekst objavljen na mrežnim stranicama Bird & Bird International law firm od 18. veljače 2022. [https://www.twobirds.com/en/insights/2022/spain/cnmc-ends-an-investigation-against-the-main-food-delivery-platforms-in-spain], stranice posjećene 12. srpnja 2022.

[5] Izvor: tekst objavljen na mrežnim stranicama Handelsblattod 8. lipnja 2021. [https://www.handelsblatt.com/ politik/deutschland/essenslieferdienste-kampf-um-die-niedrigsten-preise-bei-essenslieferungen-kartellamt-prueft-lieferandos-vertraege-mit-gastronomen/ 27265584.html], stranice posjećene 12. srpnja 2022.