Istraživanje tržišta prodaje sjemenskog kukuruza u Republici Hrvatskoj

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) je na temelju informacija o mogućem dogovoru o cijenama na tržištu prodaje sjemenskog kukuruza na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije provela istraživanje tržišta prodaje sjemenskog kukuruza u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na sjemenski kukuruz FAO490, marke Pajdaš. Tim povodom AZTN je uputio dopise poduzetnicima i proizvođačima koje se bave proizvodnjom, otkupom i/ili prodajom sjemenskog kukuruza te zatražio dostavu podataka i dokumenata u okviru svoje nadležnosti.

Na temelju zaprimljenih očitovanja i dokumentacije poduzetnika, AZTN je utvrdio da poduzetnici koji se ne bave proizvodnjom sjemenskog kukuruza isti nabavljaju od dobavljača tj. sjemenskih kuća kao gotov proizvod tzv. hibrid. Sjemenski kukuruz nabavljaju po nabavnoj cijeni na koju im dobavljač obračunava rabate ovisno o količini i cijeni. Takav proizvod dalje prepakiravaju ili dorađuju te ga plasiraju na tržište (npr. poljoprivredne apoteke). Maloprodajnu cijenu formiraju na način da na nabavnu cijenu dodaju svoju maržu te razlika između nabavne i prodajne cijene predstavlja njihovu zaradu. Takvi poduzetnici navode kako nemaju utjecaj na nabavnu cijenu sjemenskog kukuruza koji otkupljuju.

Na temelju očitovanja proizvođača sjemenskog kukuruza, AZTN je utvrdio da se samo dva poduzetnika bave proizvodnjom sjemenskog kukuruza na mjerodavnom tržištu te taj proizvod distribuiraju dalje putem svojih distributera. Ostali poduzetnici se ne bave proizvodnjom sjemena već otkupom tj. uvozom sjemena kojega dalje distribuiraju putem distributera. Cijenu po kojoj dalje distribuiraju sjemenski kukuruz formiraju na način da uzimaju u obzir razne troškove, rabate i maržu. Iz dostavljenih očitovanja nisu utvrđene indicije koje bi ukazivale na postojanje dogovora o cijenama između distributera tj. proizvođača.

Vezano za način formiranja cijene sjemenskog kukuruza od poduzetnika koji se bave proizvodnjom navedenog proizvoda, proizvođači navode kako se prije prodajne cijene mora formirati konačna proizvođačka cijena. Na cijenu naturalnog sjemena moraju se dodati direktni troškovi kao što su: sušenje, dorada sjemena (ujednačavanje, čišćenje, kalibriranje, tretiranje sredstvima za tretiranje sjemena, pakiranje, trošak sredstva za tretiranje sjemena, ambalaža, trošak certificiranja sjemena) te indirektni i ostali troškovi. Osim tih troškova, koji su prilično konstantni, razliku u cijeni čini tretman sjemena. Jednom formirana cijena je sastavni dio cjenika i jednaka je za sve kupce.

Zastupljenost kukuruza u ukupnim obradivim površinama varira ovisno o cijeni merkantilnog kukuruza te vremenskim uvjetima u proizvodnim godinama. Vremenski ekstremi od sušne godine do godine s prekomjernim padalinama nepovoljno utječu na zastupljenost kukuruza. Prinos ovisi o vremenskim prilikama tijekom vegetacije i razini primijenjene agrotehnike pa tako imaju značajne oscilacije u prinosu tijekom godina.

Budući da je kukuruz kao kultura dosta genetski varijabilan (prema duljini vegetacije, tipu zrna, namjeni, potencijalu rodnosti itd.), postoji relativno veliki broj hibrida koji su u proizvodnji te za svaki od njih postoje specifični komercijalni uvjeti pod kojim se proizvodi sjeme.

Na tržištu Republike Hrvatske zastupljene su FAO grupe od 200 do 600, dok ostale FAO grupe zauzimaju vrlo malen ili nikakav udio.

Sjeme kukuruza u Republici Hrvatskoj najčešće se pakira u sjetvene jedinice po 25.000 zrna (25 MK). Broj sjemenki u vrećici može varirati ovisno o potrebama tržišta ili politike sjemenske kuće te se sjeme ponekad pakira i po 50.000 zrna, 80.000 zrna ili manja pakiranja od 15.000 zrna i slično.

Ukoliko se u obzir uzme samo tržište sjemenskog kukuruza marke Pajdaš FAO490, iz dostavljenih očitovanja i podataka AZTN je utvrdio kako proizvođač navedenog sjemenskog kukuruza prodaje navedeni proizvod po jednakoj cijeni svim poduzetnicima na koju se  poduzetnicima odobrava rabat, odnosno cijena je umanjena za rabate ugovorene sa svakim kupcem pojedinačno koji ovise o kupljenim količinama, a sve sukladno veleprodajnom cjeniku proizvođača navedenog sjemenskog kukuruza. Poduzetnici su zatim formirali veleprodajnu cijenu na način da su na tu cijenu dodali svoj rabat koji je bio manji od rabata dobivenog od dobavljača što je predstavljalo njihovu zaradu. Nadalje, maloprodajnu cijenu su formirali na način da su odobravali određeni rabat i dodavali svoju maržu te se navedene maloprodajne cijene razlikuju od poduzetnika do poduzetnika, odnosno razvidno je slobodno određivanje maloprodajnih cijena.

U sklopu provedenog istraživanja tržišta, AZTN je između ostalog zatražio proizvođače i poduzetnike koji se bave proizvodnjom, otkupom i/ili prodajom sjemenskog kukuruza dostavu preslika ugovora i pripadajućih aneksa sklopljenih s pet najvećih proizvođača/kupaca sjemenskog kukuruza od kojih su otkupljivali, odnosno kojima su prodavali sjemenski kukuruz.

Kada je riječ o propisanoj formi i sadržaju ugovora, AZTN napominje kako je riječ o djelatnosti koja je uređena raznim zakonima te nizom drugih zakonskih i podzakonskih propisa, dok sa stajališta odredbi Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: ZZTN) i podzakonskih propisa koji uređuju područje zaštite tržišnog natjecanja, u dostavljenim ugovorima i dokumentaciji AZTN nije utvrdio odredbe koje ukazuju na moguće narušavanje tržišnog natjecanja.

S obzirom na sve navedeno, AZTN nakon provedenog istraživanja tržišta prodaje sjemenskog kukuruza u Republici Hrvatskoj, zaključuje kako ne postoje indicije koje bi ukazivale na potencijalno kršenje ZZTN-a  na navedenom mjerodavnom tržištu.