Odbačena inicijativa za pokretanje postupka protiv mirovinskih društava

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) odbacila je inicijativu za pokretanje postupka protiv mirovinskih društava Allianz ZB d.o.o., Raiffeisen d.d., ERSTE d.o.o. i PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. jer nije utvrdila dostatne indicije za pokretanje postupka po službenoj dužnosti u smislu Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: ZZTN).

Horizontalna suradnja između poduzetnika koji su stvarni ili potencijalni konkurenti ne predstavlja u svakom pojedinom slučaju zabranjeni horizontalni sporazum (kartel) koji se smatra teškom povredom tržišnog natjecanja, već može imati pozitivne učinke za tržišno natjecanje ako za posljedicu ima značajnu ekonomsku korist, posebno ako konkurenti udružuju komplementarne aktivnosti, znanja ili sredstva. Horizontalna suradnja može biti sredstvo podjele rizika, uštede troškova, udruživanja posebnih znanja i iskustva, povećanje kvalitete i raznovrsnosti proizvoda i bržeg uvođenja inovacija ili povećanja ulaganja.

Kako bi bili obuhvaćeni zabranom propisanom člankom 8. stavkom 1. ZZTN-a, sporazum ili usklađeno djelovanje između dva ili više neovisnih poduzetnika mora imati za cilj ili posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.

Uzimajući u obzir da se obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi osnivaju upravo radi prikupljanja i ulaganja novčanih sredstava kako bi se povećala vrijednost imovine pojedinog mirovinskog fonda, sve radi osiguranja i isplate mirovina članovima fonda u skladu sa zakonskim odredbama, ulaganje imovine odnosno novčanih sredstava obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravljaju različita mirovinska društva, u isti investicijski fond i u skladu s posebnim propisima, prema ocjeni AZTN-a, imalo bi legitimni, a ne protutržišni cilj.

Osim povećanja vrijednosti imovine pojedinog mirovinskog fonda, drugi legitimni cilj takvog ulaganja imovine odnosno novčanih sredstava, bilo bi smanjenje rizika raspršenošću ulaganja u slučaju obveznih mirovinskih fondova.

Primjena propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u skladu sa stajalištem podnositelja predmetne inicijative prema kojemu potencijalno zajedničko ulaganje u istom investicijskom fondu dva ili više mirovinskih društava koji su stvarni ili potencijalni konkurenti, treba smatrati zabranjenim horizontalnim sporazumom (kartelom), prema ocjeni AZTN-a, onemogućila bi ili ograničila mirovinskim društvima upravljanje imovinom mirovinskih fondova kao njihove osnovne djelatnosti, odnosno ulaganje imovine mirovinskog fonda radi povećanja njezine vrijednosti i smanjenje rizika raspršenošću ulaganja. Naime, takvim stajalištem podnositelja predmetne inicijative, u pojedinom investicijskom fondu bilo bi dopušteno samo jednom mirovinskom društvu ulaganje imovine odnosno novčanih sredstava obveznih i/ili dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja.

Uzimajući u obzir da je posebnim propisima, uz određena ograničenja, dozvoljeno obveznim mirovinskim fondovima ulaganje u alternativne investicijske fondove, neovisno o vrsti takvog investicijskog fonda, da je osnivanje Cro Value Fonda i njegova Pravila odobrila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Hanfa) kao nadležno tijelo za provedbu i nadzor primjene Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, da je Cro Value Fond jedan od tri alternativna investicijska fonda slične strukture i karakteristika koji su osnovani u razdoblju od 2019. do 2021. godine, da u Republici Hrvatskoj trenutno postoji 39 alternativnih investicijskih fondova, od čega 33 s privatnom ponudom, da je mirovinskim fondovima u Republici Hrvatskoj i prije osnivanja Cro Value Fonda bilo omogućeno izravno i znatnije ulaganje u mala i srednja poduzeća, da najveći broj ulagatelja u Cro Value Fond nije ograničen niti je ulaganje u isti Fond omogućeno isključivo predmetnim mirovinskim društvima, da je Cro Value Fond visoko rizičan i ne pruža ulagateljima nikakvu garanciju ili jamstvo ostvarenja očekivanog Neto IRR prinosa te da bi predmetnim ulaganjem u Cro Value Fond, u odnosu na ukupnu neto vrijednost imovine mirovinskih fondova, bio obuhvaćen neznatan dio te imovine, AZTN smatra kako nije vjerojatno da bi suradnja predmetnih mirovinskih društava u pogledu izbora društva za upravljanje Cro Value Fondom i definiranja Pravila istog Fonda te potencijalno ulaganje imovine obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravljaju u navedeni Fond kao alternativni investicijski fond, imali ograničavajuće učinke za tržišno natjecanje, odnosno značajan negativni učinak na barem jedan od parametara na tržištu koji se tiču tržišnog natjecanja, kao što je to cijena, proizvodnja, kvaliteta proizvoda, raznolikost proizvoda ili inovacije.

Vezano uz suradnju predmetnih mirovinskih društava oko izbora društva za upravljanje Cro Value Fondom i definiranje Pravila istog Fonda, koju podnositelj inicijative smatra spornom, AZTN ističe kako se, prema očitovanju Hanfe, u Republici Hrvatskoj, za razliku od drugačijih praksi i uređenja u Europskoj uniji, svakako podrazumijeva odgovornost upravo upravitelja alternativnog investicijskog fonda za upravljanje fondom i njegovom imovinom, uz mogućnost samih ulagatelja da odluče u kojeg upravitelja imaju povjerenje te kojem povjeravaju svoju imovinu na upravljanje, a usuglašavanje Pravila nije neuobičajeno kod investicijskih fondova koji se nude profesionalnim i/ili kvalificiranim ulagateljima, kao što je to slučaj s Cro Value Fondom.