U organizaciji AZTN-a održan webinar pod nazivom „Izmjene Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja – koje novine donosi?“

Na webinaru održanom 19. svibnja 2021. godine raspravljalo se o razlozima zbog kojih je trebalo donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (dalje: Zakon), kao i o pitanjima koja se ovim Zakonom rješavaju.

Dr.sc. Mirta Kapural, dipl.iur., članica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, uvodno je  obrazložila kako je Republika Hrvatska imala obvezu u nacionalno zakonodavstvo iz područja zaštite tržišnog natjecanja prenijeti EU Direktivu 2019/1 (tzv. ECN+Direktiva) što je primarni razlog izmjena ZZTN-a i donošenja Zakona o izmjenama i dopunama ZZTN-a. Uz preuzimanje ECN+Direktive bile su potrebne neke manje izmjene zbog potpunog usklađivanja s drugom EU pravnom stečevinom iz prava tržišnog natjecanja te dodatno uređenje pojedinih odredbi radi njihovog jasnijeg izričaja u provedbi ZZTN-a. U nastavku je izložila glavne izmjene koje donosi ovaj Zakon, prije svega koje se novine unose u ZZTN zbog preuzimanja ECN+Direktive. Pojasnila je nove pravne institute i nove ovlasti koje AZTN dobiva sukladno ECN+ Direktivi, kao što su obvezni razgovori, dnevne novčane kazne, nagodbe u postupcima utvrđivanja kartela, novčane kazne za udruženja poduzetnika.

Također je naglasila kako se Zakonom AZTN statusno određuje kao opće, nacionalno regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima, osigurava se viši stupanj neovisnosti AZTN-a kao nacionalnog tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja u Republici Hrvatskoj i dostatni resursi za provedbu ovlasti AZTN-a. Spomenuta je i ovlast AZTN-a, također iz ECN+Direktive, da AZTN može odrediti prioritete u svom radu i u slučaju kada zaprimi inicijativu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Naglasak je bio i na izmjeni termina „upravno-kaznene mjere“ koje postaju „novčane kazne“. Gđa. Kapural je također pojasnila dio Zakona vezan uz strukturne mjere i mjere praćenja poslovanja u predmetima zabranjenih sporazuma (članak 9. ZZTN-a), ukidanje Obavijesti o utvrđenom činjeničnom stanju u postupku te objasnila izmjenu Zakona u vezi prekida zastare za izricanje novčanih kazni u postupcima pred drugim tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja EU-a ili pred EK (članak 72a).

Nakon izlaganja gđe. Kapural, prof. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman s Katedre za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zahvalila se AZTN-u na velikom trudu prijenosa Zakona u nacionalno zakonodavstvo. Napomenula je da se ECN+ Direktivom htjelo postići da sva tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u EU, kroz zajedničko djelovanje, budu snažniji provoditelji pravila zaštite tržišnog natjecanja. Pohvalila je i novinu donesenu ovim Zakonom, a to je odredba o suradnji između EU tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Osvrnula se i na ovlast određivanja prioriteta AZTN-a, koji bi u budućnosti trebali biti konkretnije određeni. Prof. Pecotić Kaufman smatra kako ECN+ Direktiva u određenoj mjeri nije iznenađenje za Republiku Hrvatsku, koja se i tijekom pretpristupnog razdoblja usklađivala s pravnom stečevinom (ZZTN iz 2003. i naročito iz 2009. godine) te kako je RH po instrumentima koji su joj na raspolaganju u trenutku donošenja ECN+ Direktive bila naprednija od nekih drugih država članica EU-a. Podržala je važnost jačanja neovisnosti tijela za zaštitu tržišnog natjecanja te naglasila kako je normativno usklađivanje s pravnom stečevinom vrlo važno, ali da sama formalna neovisnost nije dostatna, nego je važno povezati garanciju neovisnosti i samu provedbu. Zaključila je da će vrijeme pokazati da li se ovim Zakonom ojačala neovisnost AZTN-a.

Mario Krka, odvjetnik i partner u Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka odvjetničkom društvu d.o.o. iz Zagreba, u kojem vodi odjel za pravo tržišnog natjecanja, bio je jedini odvjetnik koji je tijekom javnog savjetovanja dao svoje komentare na izmjene ovog Zakona. Gospodin Krka je govorio o obveznim razgovorima i inicijativama za pokretanje postupka te o ovlasti AZTN-a da sam određuje prioritete pokretanja postupaka. AZTN od poduzetnika pribavlja informacije dvojako, prisilno ili privolom poduzetnika. Kod obveznih razgovora radi se o prisilnom pribavljanju, izvan postupka, pa smatra da je zbog načela kontradiktornosti postupka potrebno strankama osigurati da se neposredno i uživo očituju o izjavama drugih osoba, odnosno sudjeluju u njihovom ispitivanju. Smatra da način na koji će AZTN primjenjivati ovaj institut nije detaljno uređen ovim Zakonom, ali po njemu se takve izjave ne bi smjele koristiti kao dokaz u postupcima pred AZTN-om, nego služiti samo kao indicije AZTN-u potrebne da pokrene postupak.

Odnos poduzetnika prema AZTN-u se pokazuje kao voljna suradnja kod podnošenja inicijativa za pokretanje postupka te je problematizirao mogućnost odbacivanja inicijative samo na osnovu razloga da nešto trenutno nije prioritet u provedbi prava tržišnog natjecanja od strane AZTN-a. Na taj način, smatra, dodatno bi se smanjio interes poduzetnika za takvo, voljno dostavljanje informacija AZTN-u.

Prof. dr. sc. Siniša Petrović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s Katedre za trgovačko pravo i pravo društava, bio je zadnji panelist te je izdvojio tri teme koje su bile aktualne u prošlom razdoblju, ali bivaju i dalje, a to su: digitalna tržišta, pitanje funkcija tržišnog natjecanja te karteli, posebice tajni karteli. Napomenuo je kako je u konačnici funkcija zaštite tržišnog natjecanja, zaštita potrošača, ali da se to ne vidi u člancima 101. i 102. UFEU. U njima se govori da je ideja zaštite tržišnog natjecanja očuvanje unutarnjeg tržišta, a unutarnje tržište nije krajnji cilj Europske unije, nego sredstvo za ostvarenje cilja: boljeg života, dobrobiti svih njenih građana.

Pozdravio je određivanje prioriteta i strateških odrednica djelovanja AZTN-a. Pri tome bi značajan učinak na tržišno natjecanje trebao ostati glavni kriterij i kod određivanja prioriteta AZTN-a i postupanja u konkretnim slučajevima. Uzimajući u obzir da se AZTN-u daju strateške odrednice, istaknuo je kako bi u budućnosti bilo dobro vidjeti ulogu AZTN-a kao katalizatora i inicijatora prema drugim tijelima tržišnog natjecanja i u EU, vezano za promjene propisa, smatrajući da je možda sazrelo vrijeme da se članci 101. i 102. UFEU-a revidiraju na način da novi izričaj reflektira ono kako se oni već neko vrijeme tumače i primjenjuju u praksi. Zaključno je pozdravio sve izmjene koje će dovesti do korisnih pomaka u zaštiti tržišnog natjecanja te bi želio u tome vidjeti i doprinos AZTN-a.

U raspravi koja je uslijedila, sudionici i panelisti su najviše raspravljali o regulatornim poslovima AZTN-a, o izmjeni pojma poduzetnika pod kontrolom drugog poduzetnika, o mogućnosti predlaganja mjera i obveza i nakon podnošenja Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku. Na kraju su zaključili da bi ove izmjene ZZTN-a trebale doprinijeti jačoj ulozi AZTN-a i time još boljoj provedbi propisa iz tržišnog natjecanja u RH.

Snimka predavanja dostupna je ovdje