Komunikacija

AZTN na svojoj mrežnoj stranici objavljuje odluke, mišljenja, godišnja izvješća o radu, programe rada, sektorska istraživanja tržišta, stručne članke, publikacije, kao i priopćenja za javnost i medije o pokrenutim postupcima i donesenim odlukama i praksi AZTN-a.

Natrag na listu

Nema pokazatelja koji ukazuju na značajne promjene marži trgovaca nakon liberalizacije

Vodeći se interesom opće politike i šire javnosti koji su pobudile stalne i nagle promjene cijena motornih goriva u posljednjem kvartalu 2014. godine, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je u siječnju 2015. pokrenula je istraživanje tržišta naftnih derivata s naglaskom na tržište maloprodaje i veleprodaje motornih goriva u Hrvatskoj.

Cilj istraživanja je bio utvrditi relevantne činjenice o načinu i mehanizmima određivanja maloprodajnih cijena goriva u razdoblju od godine dana nakon liberalizacije tržišta (veljača 2014. – veljača 2015.). Naime, propisana formula za izračun najviše cijene naftnih derivata ukinuta je 20. veljače 2014..

Time su stvoreni uvjeti za slobodno određivanje cijena na svakoj benzinskoj postaji i češće promjene cijena naftnih derivata. Iako zakonski postoji mogućnost dnevne promjene cijena, prema saznanjima kojima je AZTN raspolagao tijekom provedbe ovog istraživanja, korekcija cijena naftnih derivata i dalje u pravilu slijedi u određenim vremenskim intervalima (najčešće jedanput tjedno i to utorkom). Uz to, prestala je obveza trgovaca na malo naftnim derivatima da na svojim mrežnim stranicama javno objavljuju cijene derivata, odnosno motornih goriva.

Za potrebe istraživanja AZTN je proveo anketu putem anketnog upitnika kojim je, među ostalim, bilo obuhvaćeno pet poduzetnika koji na hrvatsko tržište stavljaju više od 90 posto svih goriva – INA, Petrol, Lukoil Croatia, Tifon i Crodux Derivati Dva.

Prema podacima prikupljenim u istraživanju, u 2014. godini je na hrvatsko tržište u promet stavljeno ukupno 2,5 milijardi tona tekućeg naftnog goriva. Od toga pet najznačajnijih poduzetnika u segmentu maloprodaje bilježe prodaju od dvije milijarde tona.

Prihodi od trgovine na malo motornim gorivima su bili stabilni, uz zabilježen trend blagog rasta u odnosu na 2013. godinu te uz istovremeni manji pad količine prodanih motornih goriva. Riječ je o nastavku trenda koji je započeo u 2009. godini u kojem najveći pad prodanih količina i u maloprodaji i u veleprodaji bilježe loživo i plinsko ulje te motorni benzini. Za razliku od tih proizvoda, dizelska goriva i u maloprodaji i u veleprodaji imaju trend izraženijeg rasta.

U 2014. godini značajno je porastao i uvoz motornih goriva, pri čemu dizelska goriva bilježe dvostruki rast, a jednako značajan porast bilježi i uvoz motornih benzina i UNP-a.

Prema podacima iz istraživanja, na području Hrvatske je u 2014. godini bilo nešto manje od 900 benzinskih postaja.

Analiza strukture maloprodajne cijene motornih goriva pokazala je kako se ona sastoji od nabavne cijene, premije energetskog subjekta (marže), trošarine (s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ) i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena i posebni porezi (trošarine). Nabavna cijena ima udjel od 30 – 35 posto, posebni porez oko 40 posto dok PDV u strukturi cijene goriva ima udjel od dodatnih 20 posto. Važno je naglasiti kako PDV i posebni porezi u cijelosti, a u bitnome i nabavna cijena goriva, predstavljaju elemente cijene na koju sami trgovci ne mogu utjecati.

Jedini element cijene koji određuju sami trgovci i koji nije predmet definiranih ulaznih varijabli predstavlja marža. Ona u cijeni litre goriva sudjeluje s najmanjim udjelom, svega pet do 10 posto.

AZTN je u istraživanju proveo detaljnu usporednu analizu marži koje su poduzetnici zaračunavali u cijenama naftnih derivata u razdoblju godinu dana nakon liberalizacije, s visinom marže koja je bila propisana u razdoblju prije liberalizacije.

Naime, premija energetskog subjekta (marža) je bila propisana do 20. veljače 2014. Za ilustraciju, na primjeru Eurosupera 95 i Eurodiesela, marža se po litri naftnog derivata prije liberalizacije kretala u iznosima od 60 lipa do 76 lipa, da bi neposredno prije ukidanja propisanog iznosa marže iznosila 66 lipa,.

Rezultati AZTN-ova istraživanja pokazuju kako su se iznosi marže koje su poduzetnici zaračunavali po litri goriva u razdoblju od godine dana nakon liberalizacije tržišta (veljača 2014. – veljača 2015.) kretali u granicama vrijednosti koje su bile administrativno propisane prije liberalizacije. Istodobno, marže poduzetnika se međusobno razlikuju. 

Što se tiče nabavne cijene goriva kao ulaznog inputa za trgovce, rezultati istraživanja pokazuju kako se cijena goriva u međusobnoj trgovini između poduzetnika u vertikalnom lancu opskrbe (proizvodnja – veleprodaja – maloprodaja) u pravilu temelji na kotaciji Mediterranean cargoes CIF Med (Genova/Lavera) iz Platt’s European Marketscana. U razdoblju prije liberalizacije, ta je kotacija bila i propisana kao element u formuli određivanja cijena naftnih derivata. Pritom su rezultati istraživanja pokazali kako u nabavi goriva postoji značajan udjel dobavljača sa sjedištem izvan Hrvatske.

Agencija je provela i usporednu analizu maloprodajnih cijena motornih goriva u razdoblju veljača 2014. – veljača 2015. Ta analiza pokazuje kako maloprodajne cijene goriva između različitih poduzetnika u jednakim vremenskim razdobljima, bilježe određene razlike u cijenama. Razlike nisu značajne, a u skladu su s utvrđenim činjenicama o strukturi maloprodajne cijene goriva. Upravo različite marže pojedinih trgovaca odražavaju i različite maloprodajne cijene goriva. S obzirom na to kako marže čine najmanji udjel u konačnim cijenama goriva, i razlike u cijenama su neznatne. Promjena cijena, pak, primarno prati promjenu CIF Med kotacija prema Platt’s European Marketscanu.

U promatranom jednogodišnjem razdoblju zabilježen je pad maloprodajnih cijena i to za relativno značajan iznos (za otprilike 0,80 kuna do 1 kune po litri). No riječ je primarno o utjecaju kretanja inputa: nabavne cijene goriva i promjene tečaja američkog dolara. Budući da se u trgovini u pravilu koriste ti usporedivi elementi, promjena maloprodajnih cijena je ovisna o promjeni tih elemenata.

Budući da postoji problem razlikovanja kretanja cijena motornih goriva koje je rezultat učinkovitog tržišnog natjecanja i kretanja cijena koje bi moglo izazvati zabrinutost kod tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, nekoliko je tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u zemljama članicama EU-a provelo istraživanja tržišta prodaje naftnih derivata.

Stoga je AZTN usporedio nalaze svoga istraživanja s relevantnim komparativnim sektorskim studijama drugih zemalja. Ta usporedba pokazuje kako se na većini nacionalnih tržišta ponavljaju isti uzorci. Prije svega, na nacionalnm tržištima djeluje mali broj vertikalno integriranih subjekata, a kao mjerilo određivanja cijena unutar pojedinih nacionalnih tržišta u trgovini gorivima kooristi se Platt’s kotacija.

Rezultati AZTN-ovog istraživanja pokazuju kako se i u Hrvatskoj bilježi fenomen asimetrije u brzini promjene cijena kao i u drugim zemljama. Riječ je o tzv. „rakete i perje“ (eng. „rockets and feathers“) fenomenu u kojem maloprodajne cijene goriva rastu brže kad rastu cijena inputa nego što cijene goriva padaju kada padaju cijene inputa.

Takva cjenovna asimetrija ne mora ukazivati na dogovore među poduzetnicima. No, takva mogućnost se ne isključuje ukoliko bi na to ukazivali čvrsti i nedvojbeni dokazi.

U tom smislu AZTN će nastaviti aktivno pratiti stanje na tržištu prodaje motornih goriva u Hrvatskoj.

Zaključno, sektorsko istraživanje koje je proveo AZTN pokazalo je da, u razdoblju kada je istraživanje provedeno, u Hrvatskoj nisu postojali pokazatelji koji, nakon liberalizacije, ukazuju na značajne promjene marži trgovaca koje u strukturi maloprodajne cijene iznose pet do deset posto. Međutim, primaran utjecaj na formiranje maloprodajnih cijena imaju inputi na koje trgovci u pravilu ne mogu utjecati – nabavna cijena goriva, trošarine i porezi.