AZTN postao nadležan za provedbu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika, u razgovoru s novinarima 5. prosinca 2017. upoznali su javnost, a osobito poduzetnike na koje se odnosi primjena novog propisa, s ključnim odrednicama ZNTP-a i budućim postupanjem AZTN-a vezanim uz njegovu primjenu. Ovim Zakonom se utvrđuju pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi i utvrđuju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače.Cilj Zakona je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom.

Adresati ZNTP-a

Adresati Zakona su svi sudionici u lancu opskrbe hranom, a riječ je o proizvođačima, otkupljivačima, prerađivačima, trgovcima na veliko i trgovcima na malo.Sukladno ZNTP-u, zabranjeno je iskorištavanje značajne pregovaračke snage otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače, nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi.

Pod trgovcem značajne pregovaračke snage podrazumijeva se trgovac čiji ukupni godišnji prihod (uključujući povezana društva trgovca) u RH prelazi iznos od 100.000.000,00 kuna.

Značajna pregovaračka snaga otkupljivača i prerađivača podrazumijeva se ako ukupni godišnji prihod (uključujući povezana društva) u RH prelazi iznos od 50.000.000,00 kuna. U prihode se ne uračunava prihod ostvaren između povezanih društava (društava unutar grupe).

Rok za usklađivanje ugovora

ZNTP-om je trgovcima, otkupljivačima i prerađivačima ostavljen rok do 31. ožujka 2018. da usklade sve ugovore između dobavljača i trgovaca te ugovore između otkupljivača i/ili prerađivača i njihovih dobavljača koji su sklopljeni prije stupanja na snagu Zakona jer će u protivnom takvi ugovori prestati važiti od 1. travnja 2018. godine.

Nepoštene trgovačke prakse koje utvrđuje Zakon

Definirajući pojam nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u članku 2. točki b) ZNTP-a, upućujući pritom izričito na odredbe od članka 4. do 12. ZNTP-a, taj zakon taksativno uređuje trgovačke prakse koje se smatraju nepoštenima. Posebno se naglašava kako izvan okvira ugovornih odredbi i trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a koje su taksativno navedene u navedenim odredbama, dakle koje se prema odredbama ZNTP-a smatraju nepoštenima, Agencija nije ovlaštena ispitivati i istraživati situacije i okolnosti koje ne ulaze u sferu ZNTP-a, niti u odnosu na njih provoditi bilo kakav postupak.

Nepoštene trgovačke prakse u smislu ZNTP-a mogu postojati u odnosima: između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača te između dobavljača i trgovaca. Nepoštene trgovačke prakse u proizvodnji, preradi i/ili trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima koje se iskorištavanjem značajne pregovaračke snage nameću dobavljačima su:

• pisani ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača koji nije sastavljen u skladu s odredbama Zakona ili obveze nametnute dobavljaču koje nisu predviđene u pisanom ugovoru između otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca i njihovih dobavljača
• plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na izdanom računu ili otkupnom bloku
• opći uvjeti poslovanja otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca koji nisu u skladu s odredbama Zakona
• mogućnost jednostranog raskida ugovora s dobavljačem od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora ili mogućnost otkaza ugovora s dobavljačem bez primjerenog otkaznog roka ili mogućnost jednostrane izmjene ugovora od strane otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca
• nerazmjerno visoke ugovorne kazne s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze i
• ostale nepoštene trgovačke prakse propisane ovim Zakonom.

U odnosu dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača Zakon utvrđuje ostalih 9 nepoštenih trgovačkih praksi kao što su primjerice: netransparentno umanjenje količine i/ili vrijednosti proizvoda standardne kvalitete,  uvjetovanje sklapanja ugovora i poslovne suradnje kompenzacijom roba i usluga, nepreuzimanje ugovorenih količina poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda u skladu s ugovorenom dinamikom otkupa, naplatu naknade za sklapanje ugovora s dobavljačem koja nije razmjerna administrativnom trošku koji treba snositi dobavljač itd.

Također, u odnosu dobavljača i trgovca ZNTP utvrđuje 24 ostale nepoštene prakse, koje se prije svega odnose na naplatu različitih naknada, poput naknade za uvrštavanje u prodaju, naknadu za smještaj proizvoda na policama, osim u slučaju kada dobavljač od trgovca izričito traži smještaj svog proizvoda na određenoj polici u prodajnom mjestu trgovca, naplatu naknade za vraćanje isporučenih, a neprodanih proizvoda, odnosno naplatu naknade za zbrinjavanje takvih proizvoda, osim u slučaju proizvoda koji se prvi put isporučuju trgovcu, kao i proizvoda za koje dobavljač izričito traži prodaju, a unaprijed je pisanim putem upozoren od strane trgovca da zbog slabog obrtaja može doći do isteka roka trajanja tih proizvoda, naplatu naknade za dostavu proizvoda izvan ugovorenog mjesta isporuke, naknadu za širenje prodajne mreže trgovca odnosno preuređenje postojećih prodajnih mjesta ili skladišnih kapaciteta trgovca itd.

Obvezni sadržaj ugovora

Ugovori između ugovornih strana moraju biti sklopljeni u pisanom obliku i sadržavati sve odredbe važne za poslovni odnos ugovornih strana.

Ugovor između dobavljača i/ili otkupljivača i/ili prerađivača te ugovor između dobavljača i trgovaca obavezno mora sadržavati:

• cijenu proizvoda i/ili način određivanja, odnosno izračuna cijene
• kvalitetu i vrstu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje
• uvjete i rokove plaćanja (max. 60 dana od dana primitka/30 dana za svježe proizvode)
• uvjete i rokove isporuke
• mjesto isporuke
• trajanje ugovora

Ugovor koji nije sklopljen u pisanom obliku i koji ne sadrži navedene propisane odredbe, ništetan je.

Iznimke od obveze ugovora sklopljenog u pisanom obliku propisane su samo za odnos dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, dakle za odnos trgovca i dobavljača ne postoji iznimka od obveze pisanog oblika ugovora. Naime, u članku 5. stavku 3. ZNTP-a predviđena je iznimka kada nije potreban pisani ugovor između otkupljivača i/ili prerađivača i njihovih dobavljača i to u slučaju kada proizvođač (dobavljač) prihvati narudžbu otkupljivača na temelju njegovih javno objavljenih uvjeta koji su obvezujući i koji se prilažu otkupnom bloku te sadržavaju sve sastojke koji su prethodno navedeni (točke 1. do 5.) kao nužni sadržaj pisanog ugovora, osim odredbe o trajanju ugovora.

Još jedna iznimka od obveze pisanog ugovora koju predviđa članak 5. u stavku 3. ZNTP-a je da pisani ugovor nije potreban ako proizvođač i otkupljivač imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji koji u sebi sadržava sve nužne elemente pisanog ugovora navedene u članku 5. stavku 1. ZNTP-a. Iznimka od pisanog oblika ugovora dopuštena je i u slučaju kada proizvođač isporučuje proizvod otkupljivaču koji je zadruga, a njen član je taj proizvođač, ako statut te zadruge ili pravila i odluke u pisanom obliku, utvrđeni u statute ili izvedeni iz njega, sadržavaju odredbe koje su po sadržaju u skladu s odredbama koje članak 5. stavak 1. ZNTP-a propisuje kao bitni sadržaj ugovora, koji je nužan da bi ugovor bio valjan.

Iz navedenoga proizlazi da javno objavljeni uvjeti otkupljivača prilikom otkupa obvezno moraju sadržavati cijenu proizvoda ili način određivanja cijene, kvalitetu ili vrstu proizvoda, uvjete i rokove plaćanja, uvjete i rokove isporuke i mjesto isporuke proizvoda.

Ništetne odredbe u ugovorima

Odredbe u ugovorima koje otkupljivaču i/ili prerađivaču, odnosno trgovcu, omogućuju jednostrani raskid ugovora u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora, koje uređuju otkaz ugovora bez primjerenog otkaznog roka ili koje uređuju jednostranu izmjenu ugovora, ništetne su.

Način pokretanja postupka

Agencija po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke vodi upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi i postupak utvrđivanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere. Agencija postupak pokreće po službenoj dužnosti i na zahtjev stranke.

Preuzimanje obveza od strane trgovca i/ili otkupljivača i/ili prerađivača

Stranka protiv koje je pokrenut postupak može Agenciji u roku od 40 dana od dana pokretanja postupka predložiti preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta te rokove u kojima će to učiniti kako bi se otklonile nepoštene trgovačke prakse. Ovisno o težini povrede, opsegu povrede i vremenu trajanja povrede koji se utvrđuju u ispitnom postupku, Agencija će ocijeniti jesu li predložene mjere, uvjeti i rokovi dostatni za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi te će u slučaju pozitivne ocjene, privremenim rješenjem prihvatiti predložene mjere, uvjete i rokove koji time postaju obvezni za predlagatelja. Dostavljanjem dokaza o ispunjavanju preuzetih mjera i obveza, Agencija obustavlja postupak bez utvrđenja da je povrijeđen Zakon i bez izricanja upravno-kaznene mjere.

Agencija potiče stranke protiv kojih je pokrenula postupak da predlože izvršenje određenih obveze u vidu mjera, uvjeta i rokova, kako bi se žurno otklonile uočene nepravilnosti i uspostavile poštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Ako stranke protiv kojih je pokrenut postupak ne ponude Agenciji mjere ili Agencija ocijeni da predložene mjere nisu dostatne za otklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi, odnosno ako stranka ne dostavi dokaze o izvršenju mjera, Agencija će nastaviti voditi upravni (ispitni) postupak.

Upravno kaznene mjere

Nakon utvrđenja da je stranka u postupku iskoristila značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svom dobavljaču, odnosno povrijedila odredbe Zakona, Agencija će odlučiti o postojanju uvjeta za izricanje upravno- kaznene mjere te odrediti njezinu visinu, kao i rokove i način njezina izvršenja. Pri utvrđivanju i izricanju upravno-kaznene mjere, Agencija uzima u obzir težinu povrede, opseg povrede, vrijeme trajanja povrede i posljedice te povrede za dobavljače. Utvrđeni iznos upravno-kaznene mjere se smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima.

Upravno-kaznenim mjerama je cilj uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom, kažnjavanje počinitelja povreda te odvraćanje počinitelja i drugih osoba od povreda Zakona.

ZNTP definira koje su teške, a koje lakše povrede Zakona te u skladu s tim definira i maksimalne iznose upravno kaznenih mjera.

Za iznimno tešku povredu Zakona, upravno-kaznenom mjerom u iznosu do najviše 5.000.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 2.500.000,00 kuna za fizičku osobu kaznit će se pravna ili fizička osoba koja se u smislu ovoga Zakona smatra otkupljivačem i/ili prerađivačem ili trgovcem, a koja prodaje proizvod krajnjem potrošaču po cijeni nižoj od bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda (članak 12. točka 14.). Naime, navedenu odredbu u dijelu koji glasi: „Bilo koje nabavne cijene u nabavnom lancu“ treba tumačiti na sljedeći način: Agencija utvrđuje po kojoj je nabavnoj cijeni trgovac na malo nabavio poljoprivredni i prehrambeni proizvod i po kojoj ga je cijeni prodao krajnjem potrošaču. Agencija može promatrati daljnji lanac opskrbe samo u iznimnom slučaju kada se trgovac na veliko i trgovac na malo nalaze u međusobnom odnosu povezanih društava u smislu propisa o trgovačkim društvima i propisa o računovodstvu. U tom iznimnom slučaju  promatra se s  jedne strane odnos između samih povezanih društava, trgovca na veliko, kao dobavljača s trgovcem na malo, koji prodaje poljoprivredni ili prehrambeni proizvod krajnjem potrošaču, ali i s druge strane odnos između tog trgovca na veliko i njegovog dobavljača (primjerice, proizvođača) koji s njim nije povezano društvo. U tom iznimnom slučaju povezanih društava, najviša cijena nabave je najniža cijena po kojoj se proizvod može prodati krajnjem potrošaču. Primjerice, ako je trgovac na malo kupio od trgovaca na veliko s kojim se nalazi u odnosu povezanosti, proizvod po cijeni od 3,00 kn, a taj trgovac na veliko je nabavio isti proizvod od svog dobavljača koji s njim nije povezano društvo po cijeni od 5 kuna, trgovac na malo isti proizvod ne može prodati krajnjem potrošaču po cijeni manjoj od 5 kuna.

Na sve ostale slučajeve prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod nabavne cijene, primjerice između trgovaca na veliko i njihovih dobavljača (proizvođača), ili trgovaca na veliko i trgovca na malo, ili otkupljivača ili prerađivača i trgovca, primjenjuju se isključivo odredbe Zakona o trgovini („Narodne novine“, br. 87/08., 96/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14.), kojim je nepošteno trgovanje zabranjeno, a prakse koje se smatraju nepoštenima jasno definirane. Dakle, u tom dijelu Upravni nadzor nad provedbom Zakona o trgovini provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo, a inspekcijski nadzor na provedbom istog nadležni inspektori Ministarstva financija (članak 66. Zakona o trgovini).

Do najviše 3.500.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 1.500.000,00 kuna za fizičku osobu zapriječene su upravno kaznene mjere za teže povrede Zakona, dok su za lakše povrede Zakona zapriječene upravno-kaznene mjerom do najviše 1.000.000,00 kuna za pravnu osobu, odnosno 500.000,00 kuna za fizičku osobu.

Sudski nadzor

Protiv rješenja Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Tužba protiv rješenja Agencije ne zadržava izvršenje rješenja, osim u dijelu rješenja koji se odnosi na izrečenu upravno-kaznenu mjeru. Također, tužbe protiv rješenja Agencije radi odlučivanja o postupovnim pitanjima ne zaustavljaju tijek postupka, a svi sporovi pokrenuti pred nadležnim upravnim sudovima na temelju odredaba Zakona su žurni.