AZTN proveo sektorsko istraživanje tržišta proizvodnje i prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda u RH

Cilj istraživanja bio je prikupljanje podataka i utvrđivanje činjenica i okolnosti koje se odnose na strukturu tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda, odnosa na predmetnom tržištu, od proizvodnje sirovog mlijeka, prerade te distribucije prema krajnjim potrošačima.

Bitna promjena u mliječnom sektoru vezana je uz činjenicu da je Ministarstvo poljoprivrede implementiralo „mliječni paket“ kojim se uređuju odnosi pri prodaji i kupovini svježeg sirovog mlijeka. Naime, Ministarstvo je zbog zaštite proizvođača mlijeka donijelo tri nova propisa, kojima se regulira odnos između proizvođača i otkupljivača te precizno propisuju parametri o polaznom postotku mliječne masti i bjelančevina, što izravno utječe na otkupnu cijenu sirovog mlijeka. Propisi koji su doneseni su Pravilnik o uređenju ugovornih odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda (25. ožujka 2017.), Pravilnik o utvrđivanju sastava sirovog mlijeka (1. travnja 2017.) te Pravilnik o mlijeku i mliječnim proizvodima (13. srpnja 2017.)

U odnosu na strukturu tržišta otkupa sirovog kravljeg mlijeka u RH, rezultati istraživanja pokazali su da je riječ o visoko koncentriranom tržištu, budući da prva tri otkupljivača (Dukat, Vindija, Belje) u 2017. imaju zajednički tržišni udio od 82 posto, dok je u prethodnoj 2016. iznosio 79 posto. To upućuje na zaključak o rastu koncentriranosti tržišta otkupa sirovog kravljeg mlijeka, no ovdje treba napomenuti da je KIM prestao s otkupom u 2017., odnosno da matično društvo Dukat isključivo otkupljuje sirovo kravlje mlijeko i za sebe i za KIM te je stoga posljedično došlo do rasta koncentriranosti na tržištu otkupa sirovog kravljeg mlijeka.

Po pitanju prosječne otkupne cijene sirovog kravljeg mlijeka, rezultati istraživanja su pokazali da je, promatrajući podatke od dvanaest anketiranih poduzetnika, najviša prosječna otkupna cijena sirovog kravljeg mlijeka isplaćena kooperantima u 2016. godini  iznosila 2,59 kuna za litru, dok je ista u 2017. godini iznosila 2,56 kuna. Najniža prosječna otkupna cijena u 2016. godini iznosila je 2,06 kuna, dok je u 2017. godini iznosila 2,22 kuna te se, bilježi rast najniže prosječne isplaćene cijene otkupa mlijeka. Prosječna cijena otkupa sirovog kravljeg mlijeka u 2016. godini iznosila je 2,23 kuna, a u 2017. godini  2,39 kuna za litru. Navedeno upućuje na zaključak o povećanju prosječne otkupne cijene za 0,16 kuna po litri svježeg kravljeg mlijeka u 2017. godini u odnosu na prethodnu.

Cijena mlijeka u otkupu zavisi prije svega o postotku mliječne masti i bjelančevina. Dodatno se primjenjuje i korekcija cijene mlijeka, zavisno od broja mikroorganizama i somatskih stanica. Otkupljivači sirovog kravljeg mlijeka dodatnim tvorničkim premijama na osnovnu cijenu mlijeka stimuliraju proizvođače sirovog kravljeg mlijeka, odnosno kooperante na proizvodnju većih količina

AZTN je izvršio uvid i u prosječne cijene otkupa sirovog kravljeg mlijeka u EU u 2017. i 2018. godini. Utvrđeno je da je u kolovozu 2017. prosječna cijena sirovog kravljeg mlijeka u EU iznosila 0,35 eura za kilogram, odnosno 2,61 kunu po kilogramu. Promatrajući usporedno cijene otkupa mlijeka u prosincu 2018. u odnosu na prosinac 2017., od svih zemalja članica EU, samo tri zemlje bilježe porast cijena otkupa mlijeka. To su Malta, Cipar i Hrvatska pri čemu Hrvatska uz Cipar bilježi najveći rast od 4 posto.

Ako se promatra cijena otkupa sirovog mlijeka u usporedbi s RH, u 2017. godini se primjerice u Slovačkoj, Estoniji, Sloveniji i Mađarskoj bilježi viša cijena otkupa sirovog mlijeka, dok je jedino u Rumunjskoj bila niža. S druge strane, temeljem podataka o cijenama otkupa sirovog mlijeka, primjerice za kolovoz 2018., niže prosječne cijene otkupa mlijeka u usporedbi s RH, su u Španjolskoj, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji, Slovačkoj, dok  se u ostalim zemljama članicama bilježi viša prosječna cijena otkupa sirovog mlijeka u odnosu na RH.

U odnosu na ugovorne odnose dionika na tržištu (koji su bili važeći u 2016. i 2017. godini), rezultati istraživanja pokazali su kako su ugovori između kooperanata i otkupljivača (prerađivača) sklopljeni u pravilu na razdoblje od šest mjeseci do godinu dana. To je sukladno Pravilniku o uređenju ugovornih odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, koji je stupio na snagu 25. ožujka 2017. kojim je utvrđena primjena minimalnog propisanog roka na koji se sklapa pisani ugovor.

AZTN je u okviru redovnog godišnjeg istraživanja tržišta maloprodaje mješovitom robom u 2016. godini analizirao ugovore i dokumentaciju za pet najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. U odnosu na ugovorne odnose između prerađivača mlijeka i najvećih trgovački lanaca, rezultati istraživanja pokazali su postojanje odredbi koje bi prema odredbama novog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), koji je stupio na snagu 7. prosinca 2017., predstavljale nepoštene trgovačke prakse poput naknada za ulistavanje, marketinga, logističkog rabata i sl. Međutim, analiza ugovora u predmetnom istraživanju obuhvatila je ugovore za 2016. i 2017. godinu kada ZNTP još nije bio na snazi. U odnosu na navedeno, AZTN će sukladno svojim ovlastima pratiti stanje na tržištu i u tom dijelu.

Nadalje, u odnosu na proizvođačke organizacije, rezultati istraživanja AZTN-a pokazuju kako su u RH, prema posljednje dostupnim podacima Ministarstva poljoprivrede, priznate četiri proizvođačke organizacije u sektoru mlijeka koje provode petogodišnji poslovni plan: Udruga mljekara „Drava-Sava“ iz Novog Virja, Poljoprivredna zadruga Uzgojno poslovno obrazovni centar Simentalac iz Kutjeva, PO „Mliječni put Hrvatske“ iz Virovitice i Udruga proizvođača mlijeka Međimurja iz Čakovca, koju čine 11 OPG-ova.

Donošenjem tri nova pravilnika u RH u sklopu provedbe „mliječnog paketa“, za razliku od ranije prakse, proizvođači su dobili mogućnost i prije isporuke znati koju će cijenu dobiti za svoje mlijeko. S druge strane, u ovoj djelatnosti otvoren je prostor za brži i jednostavniji dogovor s otkupljivačima jer sada postoji mogućnost pregovora između otkupljivača s proizvođačkom organizacijom, a ne pojedinačno između otkupljivača sa svakim proizvođačem, što bi trebalo značajno skratiti pregovarački proces te ga  učiniti jednostavnijim i ekonomičnijim. Proizvođači mlijeka udruženi u proizvođačke organizacije trebali bi ostvarivati povoljnije uvjete otkupa jer otkupljivačima zajedno mogu ponuditi veće količine mlijeka. Preporuka AZTN-a je da se i na ovom tržištu mali proizvođači udružuju kako bi zajednički lakše nastupali na tržištu.

Cjeloviti prikaz rezultata Istraživanja tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda za 2017. dostupan je na poveznici Prikaz stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u RH u 2017.