Nema uvjeta za pokretanje postupka protiv Hrvatskih šuma

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: AZTN) provela je u predmetu KLASA: 034-08/19-01/022 istraživanje tržišta prodaje drvne sječke. Povod za postupanje AZTN-a bila je anonimna prijava protiv Hrvatskih šuma d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica kneza Branimira 1 (dalje: Hrvatske šume) u pogledu ugovora o prodaji drvne sječke ili ogrjevnog drva za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koje Hrvatske šume sklapaju s kogeneracijama, a koji prema navodima anonimnog prijavitelja imaju diskriminatoran karakter.

Rezultati provedenog istraživanja tržišta prodaje drvne sječke pokazali su sljedeće:

Hrvatske šume donijele su 2010. Kriterije za prodaju drvne sječke i ogrjevnog drva za proizvodnju električne i/ili toplinske energije putem postupka javnog nadmetanja.

Na temelju dva javna nadmetanja iz 2010. te javnih poziva iz 2012., 2015., 2016. i 2019., Hrvatske šume sklopile su više desetaka ugovora s poduzetnicima, kupcima drvne sječke ili ogrjevnog drva.

Na temelju sklopljenih ugovora, Hrvatske šume obvezale su se ugovornim partnerima prodavati drvnu sječku ili ogrjevno drvo za potrebe proizvodnje električne i/ili toplinske energije.

Kupci su bili dužni kupljenu robu koristiti isključivo za proizvodnju električne i/ili toplinske energije budući da bi suprotno postupanje kupca dovelo do raskida ugovora, a što je navedeno u ugovorima iz 2012. godine pa nadalje.

Uvjeti javnog poziva mijenjali su se tijekom godina, na način da u javnim nadmetanjima iz 2010. godine kupci nisu bili ograničeni u pogledu maksimalnih količina drvne sječke / ogrjevnog drva koje mogu kupiti, da bi javnim pozivom iz 2012. bili ograničeni na maksimalno 100.000 tona drvne sječke godišnje. Javnim pozivima iz 2015. i 2016. ta se količina mijenja, odnosno smanjuje, i ograničava na maksimalno 60.000 tona godišnje drvne sječke / ogrjevnog drva po projektu.

U javnim pozivima iz 2019. navedeno je kako kupac može kupiti maksimalno 40.000 tona drvne sječke ili 40.000 m3 ogrjevnog drva godišnje po pojedinom projektu, ali ne više od 8.000 tona drvne sječke ili 8.000 m3 ogrjevnog drva po 1 MWe instalirane električne snage postrojenja godišnje. Dakle, maksimalna količina drvne sječke i ogrjevnog drva koju je moguće kupiti na temelju javnog poziva vezana je uz snagu postrojenja, što u ranijim javnim pozivima nije bio slučaj.

Također, za razliku od ranijih javnih poziva, javnim pozivom iz 2015. godine uvedeni su dodatni kriteriji te bodovanje kriterija koji će biti uzeti u obzir prilikom odluke o odabiru poduzetnika s kojim će Hrvatske šume sklopiti predmetne ugovore. Tako je navedeno kako će se prijave razmatrati prema kriteriju ekonomski najpovoljnije prijave, prema značaju kriterija, odnosno uvedeni su kriteriji i bodovanje kriterija, a kriteriji su sljedeći: stupanj dovršenosti pogona, energetska odobrenja, rok izgradnje projekta, stupanj iskoristivosti, tražena količina robe za 1mW max 10000t, osigurano financiranje projekta te indeks razvijenosti lokalne samouprave prema Odluci Vlade Republike Hrvatske od 27. prosinca 2013. Isto je navedeno i u javnom pozivu za 2016.

Javnim pozivom iz 2019. izmijenjeni su i uvedeni dodatni kriteriji, kao što su: ukupna učinkovitost postrojenja, planirani broj radnika zaposlenih kod kupca za potrebe korištenja postrojenja po 1 MWe instalirane električne snage postrojenja, stupanj razvijenosti jedinica lokalne samouprave na području na kojem se nalazi postrojenje sukladno indeksu razvijenosti, stupanj razvoja postrojenja, rok do kojega će postrojenje započeti s radom, tražena količina robe po 1 MWe instalirane električne snage postrojenja te korištenje korisne toplinske energije postrojenja.

Hrvatske šume raskidale su tijekom godina u više navrata predmetne ugovore. Iz dostavljene je dokumentacije razvidno kako su ugovori uvijek raskidani zbog toga što druga strana nije u propisanom roku dostavila uporabnu dozvolu, što je bio uvjet koji su morali ispuniti prema ugovoru.

Premetni ugovori sklapani su na razdoblje od 14 godina budući da su Ugovori o otkupu električne energije iz kogeneracijskih postrojenja na drvnu / šumsku biomasu između Hrvatskog operatora tržišta energije d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 284 (dalje: HROTE) i nositelja kogeneracijskih postrojenja sklapani na određeno razdoblje od 14 godina na temelju Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.

Iz dostavljene dokumentacije proizlazi kako nema indicija da su Hrvatske šume postupale protivno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.

Naime, tijekom godina mijenjali su se uvjeti natječaja na način da su propisivani, novi, dodatni kriteriji koje je potrebno ispuniti na strani kupaca drvne sječke ili ogrjevnog drva, što je, između ostalog, dovelo i do ograničenja količina drvne sječke ili ogrjevnog drva koje je moguće kupiti od Hrvatskih šuma, tako da je određena maksimalna količina drvne sječke vezana uz snagu postrojenja, a što prema ranijim javnim pozivima (prije 2019. godine) nije bio slučaj. Međutim, navedeni su kriteriji prema svim kupcima bili jednaki te dostavljena dokumentacija ne upućuje na nejednako postupanje prema različitim poduzetnicima, pri čemu AZTN nije ulazio u izbor i određivanje samih kriterija jer za isto nije nadležan.

Također, iz dostavljene dokumentacije, kao i anonimne prijave, ne proizlazi da su Hrvatske šume postupale na nejednak način vezano uz raskid ugovora te da bi neosnovano raskidale ugovore. Naime, iz zaprimljene dokumentacije proizlazi kako su svi ugovori koje su Hrvatske šume raskinule tijekom godina raskinuti zbog nedostave uporabne dozvole. Međutim, ono što je poduzetnicima koji su se javili AZTN-u sporno jeste to da se u slučaju raskida ugovora s Hrvatskim šumama poduzetnici moraju javiti na novi javni poziv, odnosno ispunjavati kriterije iz novih javnih poziva koji su s godinama postajali sve brojniji i zahtjevniji za kupce. AZTN-a smatra kako navedeno ne bi trebalo biti sporno jer su se sami doveli u tu poziciju time što nisu ishodili uporabnu dozvolu u roku u kojem su se to obvezali prema starom ugovoru.

Osim toga, anonimni prijavitelj pozvao se i na to da Hrvatske šume kod ugovaranja količina drvne sječke koje će biti isporučene pojedinoj kogeneraciji ne uzimaju u obzir činjenicu da kogeneracije koje su dio grupacije koje se bave preradom i obradom drva koriste vlastiti drvni otpad te bi im, prema njegovom mišljenju, Hrvatske šume trebale smanjiti isporuku sječke i tako ih onemogućiti da višak prodaju na slobodnom tržištu.

Vezano uz navedeno, u ugovorima koje od 2012. nadalje Hrvatske šume sklapaju sa svojim kupcima navedeno je da se ugovor može raskinuti ako kupac robu u cijelosti ne koristi za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, dakle kupljenu drvnu sječku kupci bi morali koristiti za proizvodnju električne i/ili toplinske energije te je ne bi smjeli prodavati na slobodnom tržištu. Također, sukladno javnom pozivu iz 2019. u prednosti pri dodjeli bila su postrojenja koja su tražila manji postotak sirovine u odnosu na instaliranu snagu postrojenja budući da se bodovala tražena količina sirovine u odnosu na instaliranu snagu postrojenja. Na temelju zadnja dva provedena javna poziva, Hrvatske šume po prvi put mogu sustavno pratiti izvršenje ugovornih obveza kroz odredbe Ugovora o prodaji drvne sječke ili ogrjevnog drva za proizvodnju električne i/ili toplinske energije.