Odobrena koncentracija između INA-e/PPD-a i Petrokemije

Riječ je o koncentraciji u kojoj INA i PPD putem društva posebne namjene Terra mineralna gnojiva (TMG), stjecanjem većine udjela u temeljnom kapitalu, neizravno stječu zajedničku kontrolu nad Petrokemijom.

S obzirom na ukupno ostvarene prihode koji se ostvaruju na svjetskom tržištu i tržištu EU, sudionici koncentracije su namjeru provedbe koncentracije bili obvezni prijaviti Europskoj komisiji.

Europska komisija je prihvatila zahtjev sudionika koncentracije da se predmet uputi na rješavanje AZTN-u, kao nacionalnom tijelu najprikladnijem za odlučivanje.

AZTN je prihvatio upućivanje na nadležnost, uvažavajući argument podnositelja prijave da teritorij Republike Hrvatske u konkretnom slučaju ima značaj posebnog tržišta. Komisija je o upućivanju predmeta na rješavanje AZTN-u sudionike koncentracije obavijestila krajem srpnja 2018. Slijedom toga, sudionici koncentracije su u roku od 30 dana morali AZTN-u podnijeti prijavu namjere koncentracije u obliku propisanom Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) i podzakonskim propisima.

AZTN je potpunu prijavu koncentracije zaprimio 10. rujna 2018.

U provedenom postupku je utvrđeno da je riječ o zajedničkom ulaganju INA-e i PPD-a u dokapitalizaciju Petrokemije putem društva posebne namjene TMG, u kojem svaki osnivač (INA i PPD) ima po 50 posto udjela. TMG će po provedbi predložene transakcije držati minimalno 50 posto plus jednu dionicu Petrokemije, na koji će način prijavitelji koncentracije ostvariti neizravnu zajedničku kontrolu nad Petrokemijom.

INA i PPD neće zajednički (putem TMG-a) nastupati u opskrbi plina za bilo koje velike industrijske kupce prirodnog plina u Republici Hrvatskoj.

INA i PPD, kao stjecatelji i dobavljači Petrokemije, su vertikalno integrirani poduzetnici koji obavljaju niz djelatnosti vezanih uz energetski sektor. Osim toga, značajni su opskrbljivači prirodnim plinom i na ukupnom tržištu maloprodajne opskrbe plinom i na tržištu maloprodajne opskrbe plinom velikih industrijskih kupaca u Republici Hrvatskoj.

Tržište proizvodnje mineralnih gnojiva je zbog svojih karakteristika šire od nacionalnog budući da se na njemu natječu proizvođači iz drugih država EU-a, koji svoje potrebe za prirodnim plinom namiruju putem raznih međunarodnih opskrbljivača.

Petrokemija je najveći industrijski kupac plina u Hrvatskoj. Istovremeno, taj je poduzetnik jedini hrvatski proizvođač mineralnih gnojiva koji u Hrvatskoj prodaje oko 30 posto proizvedenih količina, dok ostatak izvozi. U Hrvatskoj ne postoji drugi proizvođač gnojiva koji bi mogao biti isključen s tržišta nakon provedbe predmetne koncentracije od strane INA-e i PPD-a.

Dakle, u konkretnom slučaju riječ je o namjeri provedbe vertikalne koncentracije kojom se internalizira postojeći odnos dobavljač-kupac između sudionika koncentracije.

Tržište plina u Republici Hrvatskoj u širem smislu je liberalizirano i otvoreno te nema značajnih zapreka za ulazak na to tržište. To potvrđuju podaci Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) kao mjerodavnog regulatora tog sektora, s kojim je AZTN surađivao tijekom ovog postupka. Prema podacima HERA-e, dozvolu za obavljanje djelatnosti na tržištu plina ima 54 opskrbljivača plinom.

Tržište opskrbe plinom je fragmentirano i dinamično, obilježavaju ga ulasci novih takmaca i značajni broj promjena opskrbljivača od strane kupaca. Navedeno ukazuje na još nedovoljno zrelo tržište, no i na prisutnost učinaka razvoja tržišnog natjecanja na tom tržištu.

Na užem segmentu tržišta opskrbe plinom velikih industrijskih kupaca koji su priključeni izravno na transportni sustav i koji su značajni korisnici plina s aspekta volumena nabave, opskrbljivači takvih kupaca, s obzirom na velike volumene nabave koje moraju unaprijed ugovoriti radi sigurnosti opskrbe velikih kupaca, dakle s obzirom na prirodu djelatnosti tog segmenta opskrbe plinom, moraju raspolagati značajnim resursima i imati kapacitete za opskrbu takvih kupaca. Međutim, niti u tom segmentu ne postoje značajne regulatorne ili druge zapreke pristupa tržištu poduzetnicima koji raspolažu potrebnim resursima i kapacitetima za opskrbu velikih industrijskih kupaca.

Kako bi se industrijski kupac mogao opskrbljivati prirodnim plinom putem transportnog sustava, treba se prvo priključiti na transportni sustav. Uvjeti i postupak priključenja na transportni sustav propisani su Mrežnim pravilima transportnog sustava (energetski uvjeti, energetska suglasnost, ugovor o priključenju na transportni sustav i izgradnja priključka). Nadalje, industrijski kupac treba sklopiti Ugovor o opskrbi plinom s bilo kojim opskrbljivačem, po slobodnom izboru, koji u Hrvatskoj ima važeću dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe plinom. Operator transportnog sustava (OTS) stavlja priključak plina u funkciju nakon što odabrani opskrbljivač plinom sklopi ugovor o transportu plina sa OTS-om.

Ugovorom o opskrbi prirodnim plinom, prema tržišnim uvjetima, industrijski kupac i opskrbljivač plinom definiraju dinamiku (u zavisnosti o proizvodnom procesu), rok (mjesečni, godišnji, višegodišnji ugovor) i potrebne količine za opskrbu, kako bi na osnovu tih podataka opskrbljivač plinom mogao kod OTS-a ugovoriti kapacitet na predmetnom priključku industrijskog kupca. Da bi odabrani opskrbljivač plinom mogao ugovoriti kapacitet na transportnom sustavu, mora se registrirati kao voditelj bilančne skupine (VBS) ili biti član neke bilančne skupine, odnosno sklopiti ugovor sa nekim od registriranih VBS-ova.

Slijedom navedenog, logično slijedi da je promatrano tržište u užem segmentu i koncentriranije od ukupnog tržišta opskrbe plinom u Hrvatskoj. HERA potvrđuje prisutnost ukupno 10 takmaca na tom užem segmentu tržišta i to jednog više u 2017. nego u 2016. godini.

Tržišni udjeli INA-e i PPD-a na mjerodavnom tržištu opskrbe plinom velikih industrijskih kupaca pokazuju trend pada u razdoblju od 2015. do 2017. godine te u 2017. godini oba poduzetnika pojedinačno ostvaruju udjele niže od 30 posto. Promatrano skupno, njihov zajednički udjel iznosi [50-60] posto. Analizirani podaci odgovaraju podacima dostavljenim od strane HERA-e. HERA potvrđuje kako nema formalnih zapreka da ostali opskrbljivači plinom preuzmu opskrbu plinom velikih industrijskih kupaca priključenih izravno na transportni sustav od postojećih opskrbljivača tih kupaca.

Zbog specifičnosti tržišta opskrbe plinom, odlučujući faktor za industrijske kupce pri izboru opskrbljivača plinom nije lojalnost, već cijena isporučenog plina.

Krajnji kupci na distribucijskom sustavu temeljem Zakona o tržištu plina i Općim uvjetima opskrbe plinom imaju pravo promijeniti opskrbljivača plinom bez dodatnih troškova.

Izlazak Petrokemije s tržišta kao posljedica dugogodišnje loše financijske situacije tog poduzetnika, doveo bi do nestanka značajnog proizvođača gnojiva i potrošača prirodnog plina u Hrvatskoj, što bi u konačnici, zbog poskupljenja poljoprivrednih proizvoda i potencijalnog povećanja cijene plina uzrokovanih povećanjem transportnih tarifa koje izravno utječu na krajnju cijenu plina (kao posljedice smanjenjem ukupnih količina plina u optjecaju), moglo imati negativan učinak na interese potrošača.

Stoga je razumno za zaključiti kako bi se kapitalnim ulaganjima u Petrokemiju omogućilo sniženje cijene proizvoda, unaprjeđenje proizvodnje, skraćenje tokova prodaje i/ili distribucije i unaprjeđenje ponude Petrokemije.

Pri analizi mogućih učinaka provedbe predmetne koncentracije, AZTN je uzeo u obzir i ekonomsku analizu potencijalnih učinaka koncentracije, koju je izradio KPMG. AZTN je zaključio kako provedbom predmetne koncentracije neće doći do ograničavanja ponude, odnosno do rizika vertikalnog ograničavanja opskrbe prirodnim plinom u Hrvatskoj. To također potvrđuju i podaci i očitovanja HERA-e o prisutnosti drugih takmaca te nepostojanju formalnih zapreka za ostale opskrbljivače da preuzmu opskrbu plinom velikih industrijskih kupaca priključenih izravno na transportni sustav od postojećih opskrbljivača tih kupaca.

Provedbom predmetne koncentracije ne proizlazi da će doći do ograničavanja potražnje, budući da je u 2017. godini prisutno ukupno 20 velikih industrijskih kupaca izravno spojenih na transportnih sustav te je tržište opskrbe plinom velikih industrijskih kupaca u 2017. godini raslo za 25 posto, dok se kupnja plina od strane Petrokemije odnosi na otprilike 20 posto ukupne potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj u 2017. godini.

Uzimajući sve navedeno u obzir, može se zaključiti kako će provedbom predmetne koncentracije struktura svih relevantnih tržišta de facto ostati ista, odnosno tržišni položaj i tržišni udjeli INA-e i PPD-a provedbom koncentracije na tržištima opskrbe plinom u Hrvatskoj neće se promijeniti. Oni će i dalje poslovati samostalno kao tržišni takmaci te će stoga imati poticaj opskrbljivati plinom i druge industrijske kupce, kao što su ih opskrbljivali i prije provedbe predmetne koncentracije.

Na silaznom mjerodavnom tržištu proizvodnje gnojiva također neće doći do strukturne promjene, osobito jer Petrokemija u Hrvatskoj nema takmaca u proizvodnji gnojiva i stoga ne postoji konkurent Petrokemije kojem bi INA i PPD mogli uskratiti opskrbu plinom. Petrokemija će i dalje sudjelovati na međunarodnom tržištu proizvodnje gnojiva sa svojim proizvodima.

INA i PPD očitovali su se da namjeravaju nastaviti i ubuduće trgovati s Petrokemijom prema tržišnim uvjetima te da će Petrokemija i dalje objavljivati javne natječaje za opskrbu prirodnim plinom na kojima će moći sudjelovati i sve treće strane, opskrbljivači prirodnim plinom.

Na javni poziv svim dionicima za dostavu primjedaba i mišljenja o mogućim učincima predmetne koncentracije na tržišno natjecanje koji je AZTN objavio na svojim mrežnim stranicama, AZTN nije zaprimio niti jednu reakciju.

Stoga je AZTN ocijenio da predmetna koncentracija neće imati negativan učinak na tržišno natjecanje, budući da se njenom provedbom ne stvara novi niti jača postojeći vladajući položaj sudionika koncentracije na mjerodavnom  tržištu.