Održana međunarodna konferencija kojom je AZTN obilježio 20 godina rada

DSCF3480

Već 20 godina, unatoč skromnim financijskim i ljudskim resursima, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ima nezaobilaznu ulogu u provedbi propisa i stvaranju kulture tržišnog natjecanja u hrvatskom društvu.

AZTN je do kraja 2016., dakle u proteklih 19 godina riješio ukupno 7.588 predmeta od čega 2.237 upravnih. Uz to je donio 449 mišljenja na propise, a uz procjenu da će broj predmeta i u ovoj godini biti na razini 2016., možemo reći da je Agencija u  20 godina riješila preko 8.000 predmeta! I to s manje od 50 zaposlenih i proračun koji iznosi samo 10 milijuna kuna i koji je nefleksibilan i nije razvojni.

Statistici treba dodati i podatak da je u razdoblju od 2012. do 2015. (dakle, u samo tri godine) Agencija izrekla upravno-kaznenih mjera u iznosu od gotovo 26 milijuna kuna, od čega je gotovo 20 milijuna kuna naplaćeno i uplaćeno u Državni proračun.

Za usporedbu, od 1997. do 2010. dok su za izricanje kazni bili nadležni prekršajni sudovi), na temelju gotovo 200 optužnih prijedloga koje im je uputila Agencija, prekršajni su sudovi u 13 godina izrekli jednu jedinu novčanu kaznu.

To je tek jedna od ilustracija otpora zakonodavca na koji je Agencija nailazila u pokušaju da dobije ovlasti koja su takvim tijelima država članica EU omogućavala učinkovitu implementaciju propisa o tržišnom natjecanju, a sve potrebne ovlasti, ključne za opću i posebnu prevenciju i stvaranje svijesti o tome da se kršenje propisa o tržišnom natjecanju ne isplati, Agencija je dobila sa zakašnjenjem od barem petnaest godina. No, unatoč tome danas s ponosom možemo reći da smo izgradili instituciju s kredibilnom praksom, s bogatim iskustvom provedbe propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u Hrvatskoj, ali i na unutarnjem tržištu Europske unije“ – naglasci su Mladena Cerovca, predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja na otvaranju Međunarodne konferencije kojom je AZTN 15. studenog 2017. u Zagrebu obilježio 20 godina rada. Cerovac se pritom posebno zahvalio zaposlenicima Agencije i svim dosadašnjim čelnicima te institucije.

Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u pozdravnom je govoru, pak, naglasila važnost dugogodišnje suradnje Agencije i Ministarstva na izradi zakonskih i podzakonskih propisa iz područja zaštite tržišnog natjecanja, dok je Dr. Branko Baricevic, voditelj Predstsvnistva Europske komisije u Hrvatskoj u kontekstu važnosti tržišnog natjecanja za zaštitu interesa potrošača Unije, naglasio ulogu nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Nacionalna tijela, prema njegovim riječima, donose 85 posto svih odluka koje se na zajedničkom tržištu odnose na pravo konkurencije. Ante Galić, predsjednik Visokog upravnog suda osobito je istakao važnost rada Agencije na razvoju društva jer se, kako je naglasio, “povijest razvoja jedne zemlje mjeri poviješću njezinih demokratskih institucija, a AZTN je svakako jedna od njih.”

Na konferenciji su  održane dvije panel rasprave. Jedna je bila posvećena  dosadašnjim iskustvima i budućim izazovima u radu AZTN-a na kojem su se naglasili brojni pozitivni doprinosi koje je AZTN imao u razvoju tržišnog gospodarstva u Hrvatskoj i, općenito, demokratizaciji društva.

Uz ključne poruke kako je jedan od preduvjeta neovisnosti stabilno financiranje te da je Agenciji potrebno osigurati stabilan, razvojni proračun kako bi mogla jačati svoje kapacitete, ali i vjerodostojno ispunjavati obvezu promicanja kulture tržišnog natjecanja u okruženju, rasprave na panelima donijele su nekoliko zanimljivih ideja za razmatranje o budućem institucionalnom ustrojstvu i zakonskim ovlastima Agencije te drugačijem ustrojstvu sudskog nadzora. Prije svega se tu misli mogućnosti spajanja tijela koje imaju ex ante i ex post ovlasti te uvođenja mogućnosti intervencije izvršnih tijela u iznimnim slučajevima ocjena koncentracija i to samo onih koje imaju utjecaj na ekonomsku politiku države.

Na drugom panelu raspravljalo se o sudskoj zaštiti u predmetima zaštite tržišnog natjecanja gdje su sudionici iz različitih rakursa dali pogled na unaprjeđenja sudske nadležnosti rada Agencije. Problematiziralo se pitanje izravne nadležnosti Visokoga upravnog suda za sporove iz područja zaštite tržišnog natjecanja te je iznesena je mogućnost da zakonodavac razmisli o posve novom rješenju poput osnivanja specijalnog suda (po uzoru na Njemačku) te vraćanju drugostupanjskog nadzora.

Raspravama je nazočilo preko 100-tinjak inozemnih i domaćih stručnjaka -odvjetnika, sudaca, poduzetnika i profesora.