Panel o 20 godina rada AZTN-a: Je li konkurencija temeljna društvena vrijednost u Hrvatskoj?

Međunarodna konferencija kojom je AZTN obilježio 20 godina rada bila je organizirana kroz dvije panel rasprave. Jedna je bila posvećena  dosadašnjim iskustvima i budućim izazovima u radu AZTN-a, a druga sudskoj zaštiti u predmetima zaštite tržišnog natjecanja.

Prvim panelom je moderirala Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, a panelisti su bili su prof. dr. sc. Siniša Petrović s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je izložio temu: „Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja de lege ferenda – pogled izvana“.  Dr.sc. Vlatka Butorac Malnar s Pravnog fakulteta u Rijeci prezentirala je svoje viđenje AZTN-a kao predvodnika primjene EU prava u Hrvatskoj, dok je izv.prof.dr.sc. Jasminka Pecotić Kaufman s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dala pogled unaprijed iz perspektive AZTN-a.

„Zajedničko svim panelistima je da se u svom akademskom radu intenzivno bave pravom konkurencije i imaju veliki broj objavljenih radova s tog područja, a zajedno su i autori knjige „Pravo tržišnog natjecanja“. Njihovo poznavanje rada Agencije i intenzivna suradnja s ovom institucijom čine ih pravim sugovornicima u raspravi o dosadašnjem radu AZTN-a, ali i promišljanju o njegovom pozicioniranju u budućnosti“- kazala je uvodno Vesna Patrlj.

Upravo su dobru suradnju i osobne odnose s Agencijom svi panelisti stavili u prvi plan, bilo da su, poput prof. Petrovića neko vrijeme bili i dio unutarnje strukture institucije (on je u prvim godinama rada AZTN-a bio jedan od članova Savjeta, savjetodavnog stručnog tijela ) bilo da su na različite načine tijekom karijere surađivali s  Agencijom. Prof. Petrović  se tako prisjetio prvog seminara koji je organizirao AZTN u svrhu upoznavanja poduzetnika s novim propisima i njihovoj temeljnoj svrsi, na kojem se pojavilo svega 8 tadašnjih poduzetnika. Time, i nizom drugih primjera je prof. Petrović oslikao razdoblje u kojem je AZTN počinjao s radom, na tržištu postojao cijeli niz flagrantnih povreda Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a da adresati Zakona uopće nisu prepoznavali na koga se on odnosi niti njegovu osnovnu svrhu i cilj. Govoreći o budućnosti, prof. Petrović je za širu raspravu iznio ideju o drugačijem institucionalnom ustrojstvu za tijela koja se bave ex ante i ex post regulacijom te o uvođenju mogućnosti intervencije izvršnih tijela u iznimnim slučajevima ocjena koncentracija i to samo onih koje imaju utjecaj na ekonomsku politiku države.

Svi su panelisti u raspravi istakli važnost neovisnosti institucije, osobito financijske i to primarno u svrhu sigurnosti u obavljanju poslova iz nadležnosti AZTN-a odnosno proračuna koji će osiguravati mogućnost stalne edukacije zaposlenika, a osobito  šire javnosti. Dinamičnost promjena u pravu tržišnog natjecanja je velika i samo je educirani kadar može pratiti i primjenjivati. U tom smislu je dr. Butorac Malnar oslikala pionirsku ulogu koju je AZTN nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju imao u primjeni prava EU u RH, navodeći prve primjere odluka Agencije u kojima su u tumačenju korišteni kriteriji i instrumenti iz pravne stečevine. „Možda je to bilo iz nužde, ali činjenica je da je upravo AZTN tim činom otvorio cijeli niz pitanja vezanih uz odnos nacionalnog i prava Europske unije. Do toga trenutka nijedna se institucija u RH nije suočila s primjenom prava EU. Na koncu je Ustavni sud dao za pravo Agenciji, navevši kako je, u situaciji kada nacionalni propisi nisu dovoljni, obveza Agencije primjena kriterija iz pravne stečevine za što je ona izravno nadležna“ – ilustrirala je dr. Butorac-Malnar, naglasivši kako s takvim hrabrim pristupom AZTN nastavlja i dalje. Tu je tezu ilustrirala traženjem Agencije da se pokrene službeni postupak izmjene prijevoda članka 5. Uredbe 1/2003 o provedbi pravila o tržišnom natjecanju primjenom članka 101. i 102. UFEU, nakon što je uočeno da su neke odluke Visokog upravnog suda koje se odnose na rješenja Agencije, posljedica lošeg prijevoda Uredbe. Pravna posljedica tog krivog prijevoda bila je kriva primjena prava EU u Hrvatskoj.

„Agencija je na koncu uspjela ishoditi ispravan prijevod što je izuzetan uspjeh, jer je bez izmjene Zakona izmjenom krivog prijevoda uspjela promptno osigurati da se EU pravo pravilno primjenjuje u RH“ – zaključila je dr. Butorac. Ta je procedura bila izuzetno zahtjevna, jer se zahtjev morao argumentirati te se preko Ministarstva vanjskih poslova obratiti  Europskoj komisiji koja je morala provesti svoju proceduru vezanu uz izmjenu prijevoda, a ona, među ostalim, podrazumijeva i usporedbu toga prijevoda s prijevodom na ostale službene jezike EU.

Uz isticanje temeljnih vrijednosti na kojima bi se trebao zasnivati sustav provedbe pravila za zaštitu tržišnog natjecanja – povjerenju,suradnji i međusobnom poštovanju, prof. Jasminka Pecotić Kaufman se u raspravi vratila na  temeljno pitanje: želimo li mi u društvu uopće tržišno natjecanje odnosno želimo li mi uopće tržište?

„Meni se čini da tu odluku još nismo donijeli, a sve dok je ne donesemo, Agencija neće biti dovoljno prepoznatljiva, a njezine odluke imat će marginalni značaj“ – smatra ona. Jer, kaže, „dominantni način poslovanja u Hrvatskoj je još uvijek kooperacija, a ne konkurencija, u gospodarstvu vlada kultura koluzije, kultura nenatjecanja. Gotovo svi kartelni slučajevi o kojima je Agencija odlučivala od samih početaka svojega djelovanja zasnivaju se na sastancima takmaca u okviru udruženja, to je uobičajeni i redoviti način komuniciranja poduzetnika. Je li to tržište? Je li to tržišno natjecanje? Kao i ostatak društva, i pravo i politika tržišnog natjecanja mogu se razvijati samo postupno,vremenom. Nitko ne može preko noći promijeniti poduzetnički diskurs  kooperacije, dogovora, suradnje i namještanja. To je diskurs koji se provlači cijelim našim društvom. Prema istraživanju Eurobarometra iz 2009., na pitanje „sviđaju li mi se situacije u kojima se natječem s drugima“, pozitivno odgovara 77 posto Amerikanaca, a samo 45 posto Hrvata. Stoga ono čime se Agencija bavi ide duboko u vrijednosti našega društva, do onoga što mi kao društvo želimo ili ne želimo biti. Možda se to najbolje može opisati kao boj između statičnog i dinamičnog, starog i novog, okoštalog i inovativnog. Stoga je stvarno pitanje je li konkurencija temeljna društvena vrijednost u Hrvatskoj? – zaključila je prof. Pecotić Kaufman.