Komunikacija

AZTN na svojoj mrežnoj stranici objavljuje odluke, mišljenja, godišnja izvješća o radu, programe rada, sektorska istraživanja tržišta, stručne članke, publikacije, kao i priopćenja za javnost i medije o pokrenutim postupcima i donesenim odlukama i praksi AZTN-a.

Natrag na listu

Proizvođači medicinskih i nemedicinskih plinova nisu bili u kartelu

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je utvrdila da poduzetnici Messer Croatia Plin Zaprešić, UTP – Uljanik Tehnički Plinovi Pula i Istrabenz Plini Bakar, sudjelujući u postupku javne nabave medicinskih i nemedicinskih plinova koji je provela Klinička bolnica Merkur, nisu narušili tržišno natjecanje sklapanjem zabranjenog sporazuma.

Središnje tijelo za javnu nabavnu za kategoriju medicinski i nemedicinski plinovi bila je klinička bolnica Merkur. U Natječaju su sudjelovale 23 zdravstvene ustanove, budući da su se u postupak dobrovoljno uključile i zdravstvene ustanove kojima to nije bila obveza.

Agencija je u postupku utvrdila da je formiranje zajednice ponuditelja kako bi se odgovorilo uvjetima iz Natječaja u konkretnom slučaju bilo opravdano. Za to postoji više argumenata.

Prvi je razlog što natječaj nije bio podijeljen po skupinama proizvoda (medicinski plinovi – nemedicinski plinovi), čime je bila isključena mogućnost da se kao potencijalni ponuditelji samostalno jave poduzetnici koji se bave isključivo proizvodnjom nemedicinskih plinova. Uz to, Natječaj je predviđao i jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bankarske garancije, što ni Istrabenz, ni UTP nisu mogli samostalno izvršiti.

Nadalje, u trenutku raspisivanja Natječaja za nabavu plinova, jedino je Messer posjedovao proizvodnu dozvolu za medicinski kisik te je jedino medicinski kisik toga proizvođača bio registriran kao lijek i imao dozvolu za stavljanje u promet u Hrvatskoj. S obzirom da je jedan od uvjeta Natječaja bio dostava bilo kojeg proizvoda iz Natječaja u roku od 72 sata bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi uključenoj u Natječaj, pokazalo se da je jedino Messer mogao samostalno nastupiti na natječaju, a u tom bi slučaju to tržište ostalo zatvoreno za druga dva poduzetnika.

Međutim, iako je teoretski jedini ispunjavao uvjete iz natječaja, Messer je procijenio da mu samostalni izlazak na natječaj nije ekonomski isplativ jer bi prema uvjetima iz natječaja imao značajno povećanje troškova. Prije svega, bolnicama koje do tada nije opskrbljivao, Messer bi postojeće rezervoare drugih poduzetnika morao zamijeniti vlastitima. Osim toga, s obzirom da su bolnice kojima u roku od 72 sata mora izvršiti dostavu raspršene na cijelom području Hrvatske, ispunjavanje toga uvjeta iziskivalo bi dodatne logističke troškove.

S druge strane, sukladno uvjetima natječaja, zajednica ponuditelja je morala ponuditi jedinstvene cijene po proizvodu, istovjetne za sve bolnice u sklopu natječaja. U tom kontekstu bilo je neizbježno da te jedinstvene cijene budu donekle različite od cijena koje su Messer, Istrabenz i UTP ranije ugovarali s pojedinim bolnicama.

AZTN ovom prilikom naglašava kako zajednica ponuditelja u postupcima javne nabave sama po sebi nije suprotna propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. Međutim, zabranjen je svaki sporazum unutar zajednice ponuditelja koji za cilj ili posljedicu može imati narušavanje tržišnog natjecanja. Shodno tomu, tijela koja provode postupke javne nabave moraju s posebnim oprezom pristupiti sastavljanju uvjeta natječaja na način da se ostavi što manje prostora za moguće protutržišno postupanje.

Dobro poznavanje tržišta na kojem se provodi javna nabava od strane tijela koje ga provodi, u smislu poznavanja konkurenata koji djeluju na mjerodavnom tržištu, njihova broja, načina poslovanja, cijena koje se mogu postići za pojedine proizvode i slično, samo su neki od parametara kojima se naručitelj mora voditi pri sastavljanju uvjeta javnog natječaja, te se na taj način, sa stajališta propisa o tržišnom natjecanju, stvorili uvjeti za zakonitu provedbu javnog natječaja. Samim uvjetima natječaja može se potaknuti jače tržišno natjecanje među ponuditeljima, primjerice razdvajanjem različitih vrsta proizvoda na više postupaka javne nabave, podjelom predmeta natječaja na više grupa, produljenjem ili skraćenjem (ovisno o okolnostima svakog pojedinog natječaja) razdoblja trajanja ugovora, a sve to s ciljem povećanja broja ponuditelja.