Mišljenje u vezi Odluke za davanje u zakup površine javne namjene Grada Zagreba

U postupcima javnih natječaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pa tako i Grada Zagreba učestalo javni natječaji, odnosno podzakonski akti na temelju kojih se provode ti javni natječaji sadrže odredbe koje se s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja smatraju nepoštivanjem načela tržišnog natjecanja, i to na način da se uvjeti natječaja određuju kako prekomjerni, ograničavajući, otegotni i slično, a koji kao takvi posljedično utječu na tržišno natjecanje na tom konkretnom tržištu.

S aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, AZTN smatra da svaki poduzetnik mora imati slobodu određivanja visine svoje ponude u postupcima javnih natječaja, što predstavlja temelj poduzetničke slobode i tržišnog gospodarstva. Tako je i AZTN u ovom slučaju ocijenio kako Odluka temeljem koje se provodi javni natječaj sadrži spornu odredbu kojom se određuje kako u slučaju odustanka odabranog ponuditelja, idući najpovoljniji ponuditelj je onaj koji prihvati iznos prve ponude koja je izbrana, ali je ponuditelj od ponude odustao.

Naime, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) donijela je mišljenje u vezi Odluke o davanju u zakup i na drugo korištenje površine javne namjene Grada Zagreba („Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj 8/23., 42/23. i 12/25.). Predmetnim mišljenjem, AZTN je analizirao odredbe  Odluke s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja. Posebno je zaključeno da odredba članka 15. stavka 1. Odluke, nije u skladu s načelom tržišnog natjecanja, a glasi:

„Pravo prednosti za dodjelu lokacije – mjesta na javnom natječaju za postavljanje kioska i pokretne naprave ostvaruje pod jednakim uvjetima dosadašnji zakupnik, odnosno korisnik lokacije – mjesta ako prihvati najviši ponuđeni iznos jednokratne naknade za lokaciju – mjesto u javnom natječaju.“

AZTN je predložio da se navedena odredba izmijeni na način da pravo prednosti ostvaruje ponuditelj koji ispuni određeni, objektivni, alternativni ili dodatni uvjet, kojim se prvenstveno osigurava vrednovanje kvalitete ponude.

Također, AZTN je ukazao na članak 39. stavka 8. Odluke, koji glasi:

„Ako ponuditelj čija je ponuda utvrđena kao najpovoljnija ne pristupi sklapanju ugovora prema stavcima 5. i 6. ovoga članka ili ne plati jednokratnu naknadu, gradonačelnik može, na prijedlog Povjerenstva, izabrati sljedeću najpovoljniju ponudu ponuditelja koji je prihvatio najviši ponuđeni iznos jednokratne naknade za tu lokaciju – mjesto u javnom natječaju.“

AZTN je ocijenio da navedena odredba nije usklađena s načelima tržišnog natjecanja te je predložio da se izmijeni tako da se u slučaju nemogućnosti sklapanja ugovora ili neplaćanja jednokratne naknade izabere sljedeća najpovoljnija ponuda prema kriterijima natječaja, odnosno da se natječaj poništi ako izbor nije moguć.

U skladu s time, AZTN ističe da naručitelj ima pravo odrediti uvjete natječaja i kriterije odabira, ali te odredbe ne smiju narušavati načela tržišnog natjecanja niti ograničavati ravnopravan pristup natječaju i tržištu.

U slučaju nemogućnosti sklapanja ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem, naručitelj bi trebao omogućiti izbor sljedeće najpovoljnije ponude ili poništiti natječaj.

Kada se u natječaju uvodi pravo prednosti, isto bi trebalo biti osigurano kroz jasno definirane, objektivne, alternativne ili dodatne uvjete kojima se prvenstveno vrednuje kvaliteta ponude.

Uvjeti natječaja ne smiju biti diskriminatorni, ograničavajući, prekomjerni, niti se smiju temeljiti na neobjektivnim kriterijima koji bi mogli onemogućiti ravnopravan pristup natječaju i tržištu.

Zaključno, AZTN je ovim mišljenjem ukazao da ciljevi uređenja tržišta, uključujući upravljanje javnim površinama, moraju biti usklađeni s načelima tržišnog natjecanja kako bi se osigurala učinkovita tržišna utakmica, bolja ponuda krajnjim korisnicima te transparentno i pravedno upravljanje javnim resursima.

Mišljenje AZTN-a možete preuzeti na poveznici