Usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (dalje u tekstu: ZID ZNTP ili Zakon) objavljen je u „Narodnim novinama“, broj 52/2021., 14. svibnja 2021., stupa na snagu 1. rujna 2021., a njegova puna primjena započinje 1. ožujka 2022. godine.

S obzirom na to da je ZIDZNTP-om propisan rok od 6 mjeseci od njegova stupanja na snagu za usklađenje ugovora između dobavljača i kupaca sklopljenih prije stupanja na snagu toga Zakona, a koji su bili usklađeni s odredbama važećeg Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, broj 117/17., dalje u tekstu: ZNTP), te da kupci na koje se nije primjenjivao važeći ZNTP, moraju sklopiti ugovore sa svim svojim dobavljačima prehrambenih i/ili poljoprivrednih proizvoda, kako s domaćim tako i s inozemnim dobavljačima, ako kupci ispunjavanju propisane uvjete novog nižeg prihodovnog cenzusa iz članka 4. ZID ZNTP-a (više od 15 milijuna kuna samostalno ili zajedno s njihovim povezanim društvima bez obzira na prihode njihovih dobavljača), puna primjena toga Zakona počet će 1. ožujka 2022.

Radi lakšeg snalaženja adresata ovoga Zakona, AZTN će izraditi neslužbeni pročišćeni tekst Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, br. 117/17. i 52/21.), koji će biti dostupan na mrežnoj stranici AZTN-a.

 

  1. RAZLOZI ZBOG KOJIH JE TREBALO DONIJETI ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVČKIH PRAKSI U LANCU OPSKRBE HRANOM

 Nepoštene trgovačke prakse, definirane kao ugovorne odredbe i/ili poslovne prakse koje u vezi s prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobavljaču jednostrano nametne kupac, koristeći svoju značajnu pregovaračku snagu u odnosu na dobavljača, a suprotno načelima savjesnosti i poštenja, načelu ravnopravnosti ugovornih strana, načelu jednake vrijednosti činidaba i dobroj poslovnoj praksi u proizvodnji i/ili trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima, pojavljuju se kao jedna od posljedica nejednake gospodarske snage sudionika u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. One najviše pogađaju poljoprivrednike, mala i srednja poduzeća u proizvodnji, kao najslabiju kariku u lancu, ali i mala i srednja poduzeća u preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Na razini Europske unije od 2009. godine postoje nastojanja da se na sustavan način onemogući primjena nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Naime, iako je unutar nacionalnih zakonodavstava država članica Europske unije postojao nekakav pravni okvir ili trgovačka pravila odnosno „kodeksi“ kojima se pokušalo definirati i urediti pitanje nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem onemogućavanja takvih pojava, različiti pravni pristupi i okviri rješavanja tih pitanja, nisu na ujednačen način regulirali pojave i negativne učinke primjene takvih praksi u Europskoj uniji.

Stoga je donošenjem Direktive (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (SL L 111, 25.4.2019., dalje u tekstu: Direktiva), na europskoj razini uspostavljen zajednički obvezujući pravni okvir koji je na snazi od 30. travnja 2019.

Iako je u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) prije donošenja Direktive, već 7. prosinca 2017., stupio na snagu ZNTP, čija je puna primjena započela 1. travnja 2018., a koji je već u određenoj mjeri sadržavao odredbe u bitnome usklađene s Direktivom ili čak strože od same Direktive, donošenjem Direktive i za RH je nastala obveza da u zadanim rokovima (svibanj 2021.) usvoji ZID ZNTP usklađen s odredbama Direktive, kako bi najkasnije od 1. studenoga 2021. taj usklađeni Zakon stupio na snagu.

U postupku usklađivanja nacionalnih zakonodavstava država članica s odredbama Direktive, državama članicama bilo je omogućeno ili uvesti minimalni standard Europske unije za zaštitu od nepoštenih trgovačkih praksi ili zadržati stroža nacionalna pravila koja nadilaze nepoštene trgovačke prakse navedene u Direktivi, a sve kako bi se pojava takvih praksi smanjila kod trgovanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, budući da takve prakse imaju ne samo negativan učinak na gospodarstvo, već i na životni standard svih adresata u nabavnom lancu, a posredno i na krajnje potrošače.

Osim što se donošenjem ZID ZNTP-a ispunjavanja zadaća usklađivanja s navedenom Direktivom, taj zakon dosljedno nastavlja izgradnju pravnog okvira unutar kojeg će nastojati urediti poslovno ponašanje svih adresata u lancu opskrbe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u nastojanju suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi. U tom smislu, u bitnome, važeći ZNTP je pored suštinskog i terminološkog usklađenja s odredbama Direktive, dodatno uređen na temelju iskustava iz dosadašnje primjene ZNTP-a.

 

  1. PITANJA KOJA SE ZAKONOM RJEŠAVAJU

 Nadogradnjom postojećeg pravnog okvira u skladu s odredbama Direktive, u okviru kojeg se povećava broj nepoštenih trgovačkih praksi u skladu s odredbama Direktive i dodavanjem nekih novih nepoštenih trgovačkih praksi, dodatno se uređuje i postupak utvrđivanja postojanja nepoštenih trgovačkih praksi uvođenjem novih postupovnih instrumenata te uspostavlja bazni okvir za suradnju s Europskom komisijom i provedbenim tijelima drugih država članica o pitanjima borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi.

Stoga, ZID ZNTP ima za cilj da se jasnijim određivanjem nepoštenih trgovačkih praksi, dodjelom širih postupovnih ovlasti AZTN-u kao nadležnom provedbenom tijelu te institucionalnim povezivanjem i osnaživanjem na europskoj razini svih provedbenih tijela država članica EU i Europske komisije, utječe na ispravljanje prisutnih poremećaja u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Upravni postupci u smislu ZID ZNTP-a će se pokretati na široj razini, što se prije svega odnosi na sljedeće činjenice:

  • proširen je opseg poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji su predmetom poslovnih odnosa dobavljača i kupca obuhvaćenih primjenom ZID ZNTP-a
  • definiranjem pojma „kupac“ te redefiniranjem opsega pojma „značajne pregovaračke snage“, proširena je značajno baza adresata ZNTP-a, odnosno onih subjekata na koje se ZID ZNTP primjenjuje
  • uveden je novi instrument za utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi, „nenajavljene kontrole“,
  • uvedene su nove nepoštene trgovačke prakse koje ne uređuje važeći ZNTP
  • uvedena je obveza suradnje domaćeg provedbenog tijela s Europskom komisijom i provedbenim tijelima drugih država članica.

Za učinkovito obavljanje proširenih ovlasti AZTN-a, odnosno za osiguranje svih potrebnih resursa za provedbu ZID ZNTP-a, predviđeno je odgovarajuće osiguranje sredstava u Državnom proračunu RH počevši od 2022. godine.

ZID ZNTP-om se definicije i pojmovi suštinski usklađuju, odnosno ujednačavaju s Direktivom. Primjerice, ranije korišteni pojmovi „otkupljivač“, „prerađivač“ i „trgovac“ obuhvaćeni su pojmom „kupac“. Osim njih, pojmom kupca obuhvaćena su i javna tijela u Europskoj uniji, odnosno svako javnopravno tijelo definirano pozitivnim propisima, a pojam „hrana“ se proširuje i zamjenjuje se riječima: „poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“. Isto tako, umjesto pojma „svježi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“ uvodi se pojam „pokvarljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvod“. Sadržajno se dodatno dopunjavaju definicije pojmova „dobavljač“, „povezana društva“, „poslovna tajna“, „nabavni lanac“. Također, definirani su i nova pojmovna određenja „ukupni godišnji prihod“, „provedbena tijela država članica EU“, a pored definicija iz Direktive, zakonodavac je uveo i nove pojmove „krajnja prodajna cijena“, „proizvodno i tržišno osjetljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi“ te „novi proizvod“.

Trenutno važeći ZNTP primjenjuje se isključivo na poljoprivredne i prehrambene proizvode propisane člankom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL 31, 1. 2. 2002., dalje u tekstu: Uredba (EZ) br. 178/2002) te zakonom definirane svježe poljoprivredne i prehrambene proizvode.

ZID ZNTP kod uređenja pojma „poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda” upućuje na proizvode navedene u Prilogu I. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: UFEU), kao i na proizvode koji nisu navedeni u tom Prilogu, ali su prerađeni za upotrebu kao hrana s pomoću proizvoda navedenih u tom Prilogu. S obzirom na to da Prilog I. UFEU određuje bitno širi popis poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od onih u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002, jer, primjerice, obuhvaća i živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično; rezano cvijeće i ukrasno lišće, ljuske kakaa, kožice i otpatke, ostatke i otpatke od prehrambene industrije; pripremljenu životinjsku hranu, neprerađeni duhan, duhanske otpatke, prirodno pluto, neobrađeno, drobljeno, granulirano ili mljeveno; te otpatke od pluta, lan, konoplju i za tekstilne namjene, značajno će se povećati i opseg poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na proizvode na koje se važeći ZNTP primjenjuje.

Radi uklanjanja bilo kakvih dvojbi o tome koji proizvodi podliježu primjeni ZID ZNTP-a, ministar nadležan za poljoprivredu će u roku od 3 mjeseca od dana njegova stupanja na snagu (najkasnije do 1. prosinca 2021.), donijeti pravilnik s popisom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, popisom pokvarljivih proizvoda te popisom proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Obuhvat adresata na koje se primjenjuje ZID ZNTP bitno je proširen značajnim snižavanjem praga ukupnog godišnjeg prihoda kupca. U tom smislu, stupanjem na snagu ZID ZNTP-a, kupcima sa značajnom pregovaračkom snagom smatrat će se svi kupci s ukupnim godišnjim prihodom većim od 15 milijuna kuna, s tim da ako taj kupac ima i povezana društva, u njegov ukupni godišnji prihod, odnosno primitke ostvarene na području RH pribrajaju se ukupni godišnji prihodi, odnosno primici njegovih povezanih društava na svjetskoj razini. Usporedbe radi, trenutno su ti pragovi značajno viši, naime važeći ZNTP se primjenjuje na trgovce čiji ukupni godišnji prihodi, zajedno s ukupnim prihodima s njima povezanih osoba prelaze 100 milijuna kuna, dok ti prihodi u odnosu na otkupljivače i /ili prerađivače, zajedno s ukupnim prihodima s njima povezanih osoba moraju biti veći od 50 milijuna kuna.

ZID ZNTP predviđa i obvezu kupca da na zahtjev AZTN-a, dostavlja podatke relevantne za utvrđivanje prihoda i primitka u roku od 60 dana. Ako kupac ne postupi po zahtjevu AZTN-a u roku od 60 dana od dana primitka tog zahtjeva, smatrat će se da ima značajnu pregovaračku snagu odnosno da potpada pod propisani prihodovni cenzus. Sankcija za propust da postupi po zahtjevu AZTN-a je i pokretanje postupka protiv kupca radi utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje propisane novčane kazne.

Također, izrijekom je određena primjena ZID ZNTP-a na ugovore između dobavljača i kupaca koji uređuju prodaju, kupnju ili isporuku poljoprivrednih i/ili prehrambenih proizvoda neovisno o mjerodavnom pravu koje bi se inače primjenjivalo na te ugovore. Ova odredba je u skladu s Direktivom i bitna je kod ugovora sklopljenih s inozemnim dobavljačima.

Već je važećim ZNTP-om određeno da ugovori između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, ili trgovaca, moraju biti u pisanom obliku i pored obveznih odredbi o cijeni ili načinu njezina određivanja, donosno izračuna, vrsti i kvaliteti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uvjetima i rokovima plaćanja, uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, mjestu njihove isporuke i trajanju ugovora, moraju sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana. ZID ZNTP i dalje zadržava tu obvezu, pri čemu, dodatno razrađuje i pojašnjava o sadržaju odredbi o cijeni poljoprivrednog proizvoda odnosno načinu njezina izračunavanja te o rokovima i uvjetima plaćanja.

Isto tako, u odnosu na odredbe trenutno važećeg ZNTP-a, ZID ZNTP prilagođavajući se novoj terminologiji i izričaju, određuje izuzetke od pravila da ugovor između dobavljača i kupca mora biti u pisanom obliku, a kao novinu određuje i obvezu kupca da svoje javno objavljene obvezujuće uvjete čuva i arhivira u slučaju svake izmjene radi osiguranja i mogućnosti uvida u uvjete pod kojima je kupac otkupljivao ili davao ponudu.

Pored iznesenoga, ZID ZNTP je intervenirao i u odredbu o pravilima izdavanja računa i otkupnog bloka, na način da je u odnosu na važeće uređenje, izrijekom određeno da dobavljač, odgovara za sadržaj računa kojeg izdaje kupcu za isporučene poljoprivredne i prehrambene proizvode, a da je kupac odgovoran za sadržaj otkupnog bloka. Isto tako, specificirano je koje elemente račun i otkupni blok moraju sadržavati, pored elemenata propisanih poreznim propisima. Za povredu sadržaja računa propisane su novčane kazne kako za kupca tako i za dobavljača.

Važećim ZNTP-om, pored univerzalnih nepoštenih trgovačkih praksi (određenih člancima od 4. do 9.), ostale nepoštene trgovačke prakse podijeljene su na one koje mogu nastati u poslovnim odnosima dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača te one koje mogu nastati u poslovnim odnosima dobavljača i trgovaca poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. ZID ZNTP, nakon što je otkupljivače i/ili prerađivače i trgovce izjednačio i podveo pod jedinstveni pojam kupca, dijeli nepoštene trgovačke prakse na one koje su uvijek i u svakom slučaju zabranjene te na one koje su zabranjene, ali se iznimno neće smatrati zabranjenima ako su jasno i nedvosmisleno ugovorene u okviru ugovora o isporuci poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ili u okviru naknadnog ugovora između dobavljača i kupca, a prije izvršenja tih praksi te pod uvjetom da ispunjavaju propisane uvjete za izuzeće od zabrane utvrđene ZID ZNTP-om.

Lista ostalih trgovačkih praksi koje se smatraju nepoštenima povećana je s dosadašnje 33 nepoštene trgovačke prakse, na njih 43, od kojih je 25 apsolutno zabranjeno.

Pored nepoštenih trgovačkih praksi iz ZNTP-a te onih prenesenih iz Direktive, zakonodavac je u ZID ZNTP-u predvidio i 2 potpuno nove, čija je primjena ograničena na razdoblje od stupanja na snagu ZID ZNTP-a do 31. ožujka 2024. Riječ je o nepoštenim trgovačkim praksama: prodaje proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod krajnje prodajne cijene te prodaji proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na akciji po prodajnoj cijeni koja za krajnjeg potrošača ne može biti niža od 34 % od krajnje prodajne cijene.

U skladu s odredbama Direktive, ZID ZNTP je uveo „nenajavljenu kontrolu“, kao novi postupovni instrument, koji daje AZTN-u mogućnost da u okviru upravnoga ispitnog postupka pomoću tog instrumenta utvrđuje činjenice i okolnosti koje se ne bi mogle utvrditi drugim dokaznim sredstvima zbog, primjerice, opasnosti od skrivanja dokumenata i slično, ili bi njihovo utvrđivanje drugim dokaznim sredstvima u smislu Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) koje stoje na raspolaganju Agenciji, bilo dugotrajno i ne bi pridonosilo učinkovitosti postupka.

Iako i u dosadašnjoj praksi provedbe važećeg ZNTP-a, AZTN nije otkrivao identitet osobe koja zatraži zaštitu identiteta, ovim Zakonom je sada i izrijekom dana ovlast AZTN-u da odlučuje o zahtjevu podnositelja predstavke ili druge obavijesti za zaštitu njegovog identiteta, kao i o zaštiti svih ostalih informacija u odnosu za koje se smatra da bi otkrivanje takvih informacija bilo štetno za njegove interese ili za interese drugih dobavljača.

U ZID ZNTP-u je na temelju dosadašnjih iskustava u provedbi važećeg ZNTP-a u kojem je taj rok bio 40 dana i ocjenjen je prekratkim, dodatno razrađena i pojašnjena mogućnost kupca koji je stranka u postupku da u roku od 60 dana od primitka obavijesti o pokretanju postupka može AZTN-u predložit preuzimanja obveza u obliku izvršenja određenih mjera i uvjeta te rokove u kojima će to učiniti kako bi se otklonile indicije koje upućuju na nepoštene trgovačke prakse i koje su bile povod za pokretanje upravnog postupka. Isto tako, dodatno je razrađeno i postupanje AZTN-a u situacijama kada on, nakon provedenog nadzora nad izvršavanjem preuzetih obveza, utvrdi da se stranka ne pridržava utvrđenih mjera uvjeta i rokova.

Pored iznesenoga, u postupovnom dijelu Zakona modificiran je dio koji se odnosi na postupanje AZTN-a. Tako AZTN više ne donosi Obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju budući da se utvrđeno činjenično stanje može konačno utvrditi samo rješenjem AZTN-a kojim se rješava pojedina upravna stvar, već donosi Obavijest o preliminarno utvrđenom činjeničnom stanju. Taj dio postupka ZID ZNTP-om se podvodi i prilagođava odredbama Direktive kojima se zahtijeva potpuno poštivanje prava na obranu stranke u postupku u skladu s općim načelima prava Unije  i Povelje Europske unije o temeljnim pravima te stvarnoj naravi upravnog postupka, terminološki i suštinski. U tom smislu, stranka protiv koje se vodi postupak, moći će se pisano izjašnjavati o preliminarno utvrđenom činjeničnom stanju, dok će na usmenoj raspravi, koja će se određivati u skladu s odredbama ZID ZNTP-a i općeg propisa o upravnom postupku, stranka moći iznositi svoje izjašnjavanje, odnosno na kojoj će se izvoditi dokazi radi utvrđivanja povrede te utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne, odnosno olakotnih i otegotnih okolnosti kao kriterija za određivanje visine novčane kazne propisane odredbama ZID ZNTP-a.

U skladu s novouvedenim nepoštenim trgovačkim praksama i institutima, uređena je i odredba o odlukama koje donosi AZTN, te određeni razlozi zbog koji se protiv rješenja AZTN može pokrenuti upravni spor.

ZID ZNTP-om, osim terminoloških izmjena pojma upravno-kaznena mjera s pojmom novčana kazna te uređivanja sankcija za novouvedene nepoštene trgovačke prakse, režim novčanih kazni u bitnome nije mijenjan.

Nadalje, proširen je popis okolnosti koje se mogu smatrati olakotnima, a proširen je i popis otegotnih okolnosti. Dodatno je razrađena odredba o situacijama kada stranka ponovno primijeni istu nepoštenu trgovačku prasku ili kada primijeni drugo postupanje kojim se krše odredbe ZID ZNTP-a.

Kao novina, uvedena je i mogućnost dodatnog smanjivanja iznosa novčane kazne, i to samo u situacijama u kojima je utvrđeno da je došlo do povrede, ali su njezina težina, opseg, trajanje i posljedice te povrede, kako za dobavljača, tako i za javni interes, neznatne, pri čemu kumulativno moraju biti ispunjeni uvjeti: da je stranka dostavila dokaze o tome da je prije donošenja obavijesti o preliminarno utvrđenom činjeničnom stanju, podmirila svoje obveze prema dobavljaču te da je uskladila svoje poslovanje s odredbama Zakona.

S obzirom na to da se prijenosom Direktive u nacionalna zakonodavstva uspostavlja zajednička platforma za komunikaciju i suradnju između Europske komisije i provedbenih tijela država članica u odnosu na pitanja sprečavanja nepoštenih trgovačkih praksi te uspostavu zdravog gospodarskog okružja u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, ZID ZNTP-om je stvoren i pravni okvir za tu suradnju.

Radi otklanjanja bilo kakvih pravnih nedoumica te u cilju osiguravanja pravne sigurnosti, u prijelaznim i završnim odredbama ZID ZNTP-a je određeno da će postupci započeti na temelju odredbi važećeg ZNTP-a biti nastavljeni i dovršeni na temelju njegovih odredbi, a također i u upravnim sporovima  pokrenutim protiv odluka AZTN-a donesenih na temelju važećeg ZNTP-a primijenit će taj zakon.

 

  • ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

 Ukratko, ZID ZNTP uz zadržavanje bitnih elemenata važećeg ZNTP-a, donosi i značajne novine.

Kao što je to ranije istaknuto, riječ je o bitnom proširenju liste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na koje se Zakon odnosi, a značajno se proširuje baza adresata Zakona, na sve kupce poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji samostalno ili zajedno sa svojim povezanim društvima ostvaruju ukupni godišnji prihod veći od 15 milijuna kuna, pri čemu se u skupinu kupaca, za razliku od trenutnog uređenja, uvrštavaju i pravne i fizičke osobe koje obavljajući ugostiteljsku djelatnost kupuju poljoprivredne i prehrambene proizvode i ostvaruju samostalno i/ili sa svojim povezanim društvima ukupan godišnji prihod veći od 15 milijuna kuna, kao i svako javno tijelo u EU, odnosno javnopravno tijelo koje je kao takvo definirano propisima o upravnim sporovima. Pored iznesenoga, značajno, za čak 76%, je povećan i broj praksi koje se smatraju nepoštenima.

U odnosu na konstantno prisutan strah dobavljača ili drugih podnositelja predstavki da će podnošenjem predstavki ili formalnih zahtjeva za pokretane postupaka u smislu ovoga Zakona biti izloženi komercijalnoj odmazdi, ne samo njihovih, već i drugih kupaca, ZID ZNTP-om je sada i izrijekom predviđeno da AZTN odlučuje o zahtjevu podnositelja predstavke ili druge obavijesti za zaštitu njegovog identiteta, kao i zaštiti svih ostalih informacija u odnosu za koje se smatra da bi njihovo otkrivanje bilo štetno za njegove interese ili za interese drugih dobavljača. Pri tome valja napomenuti da je AZTN i do sada štitio identitet osobe koja bi zatražila takvu zaštitu. Osim toga, kada je moguće, AZTN ispituje postojanje indicija za pokretanje upravnog postupka i u povodu zaprimljenih anonimnih predstavki.

Treba pri tome ukazati da je za utvrđivanje velikog broja predviđenih nepoštenih trgovačkih praksi, primjerice, jednostrano otkazivanje ugovora u nepisanom obliku i bez navođenja razloga za to, ili prijetnje komercijalnom odmazdom, nužna aktivnost samog dobavljača, budući da AZTN ne može imati saznanja o takvim i sličnim praksama, bez odgovarajuće dobavljačeve informacije o tome.

Tijekom zakonodavnog postupka usvajanja ZID ZNTP-a u više je navrata prigovoreno na odredbu novouvedenog postupovnog instrumenta nenajavljene kontrole. Prigovori su se u bitnome odnosili na trajanje nenajavljene kontrole, odnosno da je propušteno propisati maksimalno trajanje nenajavljene kontrole jer je pogrešno shvaćeno da takva kontrola može trajati dulje vrijeme što bi moglo onemogućiti poslovanje poduzetnika. Stoga, je ovdje nužno naglasiti kako će AZTN nenajavljene kontrole u pravilu provoditi u trajanju od jednog ili najviše dva dana u složenim predmetima.

Naime, Direktivom je provedbenim tijelima država članica između ostalih ovlasti, dana i ovlast da u okviru svojih istraga provode nenajavljene inspekcije na licu mjesta u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima.

S obzirom na to da se hrvatski zakonodavac opredijelio za model prema kojem u cilju zaštite poštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, ugovori između dobavljača i kupaca moraju imati pisanu formu i obvezne odredbe ugovora, izvjesno je da će i postupci nenajavljenih kontrola biti manje složeni i kraćeg trajanja od takvih postupaka u državama članicama EU koje ne propisuju obvezu sklapanja ugovora, osim u iznimnim slučajevima.

Isto tako, privremeno oduzimanje predmeta tijekom nenajavljene kontrole, nije uvedeno s ciljem onemogućavanja poslovanja stranke nad kojom se provodi nenajavljena kontrola, već će se provoditi samo izuzetno i to u situacijama kada preslikavanje ili presnimavanje nije moguće napraviti na licu mjesta, prilikom provođenja takve kontrole. Stoga, još je jednom potrebno naglasiti da je riječ o situacijama koje su iznimka, a ne pravilo, a koje kao takve moraju biti predviđene zakonom.

U stvarnosti, a prema iskustvima iz primjene sličnog instrumenta (nenajavljenih pretraga) predviđenog Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, br. 79/09., 80/13., 41/21.), takve pretrage obavljaju se u jednom, a samo izuzetno, kada je riječ o izuzetno složenim situacijama, u dva dana.

S obzirom na brzo razvijajuću tehnologiju, moguće je predvidjeti da će za poduzimanje takvih radnji trebati manje vremena od vremena predviđenog ZID ZNTP-om pa je izvjesno da će u rijetkim situacijama u kojima će AZTN i posegnuti za tom ovlasti, rok za povrat privremeno oduzetih stvari i poslovne dokumentacije biti znatno kraći od ZID ZNTP-om maksimalno predviđenog roka od 4 dana.

Isto tako, u odnosu na prigovore o tome da bi pečaćenjem poslovnih prostorija AZTN blokirao rad kupaca, valja naglasiti da je ZID ZNTP-om predviđena mogućnost pečaćenje prostorija i/ili poslovnih knjiga i dokumentacije, ograničena isključivo na vrijeme provođenja nenajavljene kontrole i samo u opsegu neophodnom za provedbu nenajavljene kontrole, što u praksi neće trajati dulje od jednog ili u složenim predmetima najviše dva dana i samo u mjeri potrebnoj za obavljanje takve službene radnje.