Tržište trgovine na malo mješovitom robom u 2025. godini: prihodi porasli za 6,2 posto, koncentracija tržišta ostala stabilna

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) provela je istraživanje tržišta trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu.

Istraživanjem je obuhvaćen 41 poduzetnik koji prema prihodima ostvarenima od trgovine na malo mješovitom robom pripada među najznačajnije trgovce na promatranom tržištu. Uzorak je ostao nepromijenjen u odnosu na istraživanje za 2024. godinu.

Ukupni prihodi trgovaca iz uzorka u 2025. godini iznosili su 8,93 milijarde eura. U odnosu na 2024. godinu, kada su iznosili 8,41 milijardu eura, nominalno su porasli za 521,6 milijuna eura, odnosno 6,2 posto.

Stopa nominalnog rasta prihoda bila je niža nego prethodne godine. U 2024. godini prihodi trgovaca iz uzorka porasli su za 679 milijuna eura, odnosno 8,8 posto, u odnosu na 2023. godinu.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječne potrošačke cijene hrane i bezalkoholnih pića u 2025. godini bile su 5,1 posto više nego u 2024. godini. U 2024. godini prosječne cijene te skupine proizvoda bile su 3,9 posto više nego u 2023. godini.

Nominalni rast prihoda može se djelomično povezati s rastom potrošačkih cijena, ali i sa širenjem prodajne mreže te drugim promjenama u obujmu i strukturi prodaje. Budući da izravno razdvajanje cjenovnog i količinskog učinka nije bilo predmet istraživanja, na temelju nominalnog rasta prihoda nije moguće izvesti zaključak o odgovarajućoj promjeni prodanih količina.

Povećani broj prodajnih mjesta i neto prodajna površina

Trgovci iz uzorka imali su u 2025. godini ukupno 5.347 prodajnih mjesta, 81 više nego u 2024. godini, što predstavlja povećanje od 1,5 posto.

Broj samoposluga povećan je za 50, broj supermarketa za 29, a broj hipermarketa za dva, dok je broj malih prodavaonica ostao nepromijenjen. Rast ukupnog broja prodajnih mjesta bio je niži nego prethodne godine, kada je njihov broj povećan za 126, odnosno 2,5 posto.

Ukupna neto prodajna površina trgovaca iz uzorka u 2025. godini iznosila je približno 1,67 milijuna kvadratnih metara, što je oko 38 tisuća kvadratnih metara, odnosno 2,3 posto više nego u 2024. godini. Najveće povećanje neto prodajne površine zabilježeno je kod supermarketa.

Konzum plus ostao vodeći trgovac

Najveći trgovac na malo mješovitom robom i u 2025. godini bio je Konzum plus, s tržišnim udjelom u rasponu od [20-30] posto. Na kraju godine imao je 630 prodajnih mjesta.

Članice Schwarz Grupe, Lidl i Kaufland, zajedno su imale tržišni udio u rasponu od [20-30] posto. Lidl je zadržao drugo, a Kaufland peto mjesto prema ostvarenim prihodima. Oba su trgovca zabilježila blagi rast tržišnog udjela, a ujedno su ostvarila dva najveća nominalna povećanja prihoda među trgovcima iz uzorka.

Tržišni udjeli pojedinih poduzetnika iskazani su u rasponima jer su izračunani na temelju podataka koje su poduzetnici označili kao poslovnu tajnu.

Od 41 poduzetnika obuhvaćenog istraživanjem, njih 31 ostvario je rast prihoda u 2025. godini, dok je deset poduzetnika zabilježilo smanjenje prihoda.

Najveći nominalni rast prihoda ponovno je ostvario Lidl, jedini trgovac čije je povećanje prihoda bilo veće od 100 milijuna eura. Slijede Kaufland, Plodine, Spar i Tommy, kod kojih se povećanje prihoda kretalo između 50 i 100 milijuna eura.

Studenac, Konzum plus i Eurospin ostvarili su povećanje prihoda između 20 i 30 milijuna eura, dok se povećanje prihoda NTL-a, Trgovine Krk i KTC-a kretalo između 10 i 20 milijuna eura.

Među regionalnim trgovcima veće nominalno povećanje prihoda ostvarili su Boso, Ribola, NewMip i Slavonija-Bošković. Kod svakog od tih trgovaca povećanje prihoda kretalo se između pet i deset milijuna eura.

Studenac je s ukupno 1.487 prodajnih mjesta i dalje imao najveću prodajnu mrežu među trgovcima iz uzorka. Njegovu mrežu pretežno su činila prodajna mjesta malog formata.

Sastav i poredak deset vodećih trgovaca ostali nepromijenjeni

U odnosu na 2024. godinu nije bilo promjena ni u sastavu ni u poretku deset vodećih trgovaca. To su Konzum plus, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Studenac, Tommy, KTC, NTL i Trgovina Krk.

Deset vodećih trgovaca zajedno je ostvarilo 87,7 posto ukupnih prihoda na promatranom tržištu.

Među deset vodećih trgovaca Kaufland je jedini ostvario dvoznamenkastu stopu rasta prihoda u 2025. godini. Među trgovcima izvan prvih deset dvoznamenkastu stopu rasta prihoda ostvario je Eurospin, koji je prema ostvarenim prihodima zauzeo 11. mjesto na promatranom tržištu.

U 2025. godini zabilježene su manje promjene u raspodjeli tržišnih udjela među vodećim trgovcima. Najveće povećanje udjela ostvarili su Lidl i Kaufland, dok su blago povećanje zabilježili i Tommy, Spar, Plodine i Trgovina Krk.

Pokazatelji koncentracije tržišta ostali stabilni

U 2025. godini blago se smanjila razlika između tržišnih udjela vodećeg trgovca Konzuma plus i drugoplasiranog Lidla.

Zajednički tržišni udio deset vodećih trgovaca, iskazan pokazateljem CR₁₀, iznosio je 87,7 posto. U odnosu na 2024. godinu, kada je iznosio 87,8 posto, smanjen je za 0,1 postotni bod.

Pokazatelj CR₅, koji predstavlja zajednički tržišni udio pet vodećih trgovaca, u 2025. godini iznosio je 66,2 posto, također 0,1 postotni bod manje nego prethodne godine. Pet vodećih trgovaca tako je zajedno ostvarilo nešto manje od dvije trećine ukupnih prihoda na promatranom tržištu.

Herfindahl-Hirschmanov indeks (HHI) u 2025. godini iznosio je 1.408 bodova, u usporedbi s 1.409 bodova u 2024. godini. HHI uzima u obzir broj sudionika na tržištu i raspodjelu njihovih tržišnih udjela, a navedena vrijednost upućuje na relativno nisku razinu koncentracije tržišta.

Rast prihoda zabilježen u svim županijama i Gradu Zagrebu

Rast prihoda zabilježen je u svim županijama i Gradu Zagrebu, kao i prethodne godine.

Najveći prihod ostvaren je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1,51 milijardu eura, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s nešto manje od 1,2 milijarde eura, Primorsko-goranska sa 741 milijunom eura, Istarska sa 678 milijuna eura, Zadarska sa 613 milijuna eura, Zagrebačka s 595 milijuna eura te Osječko-baranjska županija s 485 milijuna eura.

Najveći nominalni rast prihoda ostvaren je u Gradu Zagrebu, 75,9 milijuna eura, odnosno 5,3 posto. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s približno 72 milijuna eura, Zadarska s 39,3 milijuna, Osječko-baranjska s 38,1 milijun, Zagrebačka s 37,7 milijuna te Istarska županija s 32 milijuna eura.

U Gradu Zagrebu i šest županija – Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zadarskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj – ostvareno je 65,1 posto ukupnih prihoda na promatranom tržištu, gotovo jednako kao i u 2024. godini, kada je taj udio iznosio 65,2 posto.

U 2025. godini zabilježeno je više promjena u poretku vodećih trgovaca na razini pojedinih županija. Lidl je zauzeo vodeću poziciju u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te je zadržao prvo mjesto u Virovitičko-podravskoj županiji.

Konzum plus ostao je vodeći trgovac u Gradu Zagrebu i pet županija. Plodine su zadržale vodeću poziciju u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji, Kaufland u Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj, a Tommy u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Studenac je zadržao vodeću poziciju u Dubrovačko-neretvanskoj, NewMip u Sisačko-moslavačkoj, Boso u Vukovarsko-srijemskoj, a Trgovina Krk u Međimurskoj županiji.

Vodeći trgovci u Splitu, Rijeci i Osijeku

U Splitu je vodeću poziciju zadržao Tommy, a slijede Lidl, Spar, Konzum plus i Kaufland. Kaufland je ušao među pet vodećih trgovaca na petom mjestu. Najveći broj prodajnih mjesta imao je Studenac, ukupno 51, pri čemu su sva njegova prodajna mjesta bila malog formata.

U Rijeci je vodeću poziciju zadržao Spar, a slijede Plodine, Lidl, Kaufland i Konzum plus. Najveći broj prodajnih mjesta imala je Brodokomerc Nova, pretežno malog formata, uz određeni broj supermarketa. Po broju prodajnih mjesta slijede Studenac i Trgovina Krk.

Na strukturu trgovine na malo mješovitom robom u Rijeci odrazilo se i preuzimanje Brodokomerc Nove od strane Tommyja, provedeno tijekom 2024. godine.

U Osijeku je vodeću poziciju zadržao Konzum plus, a slijede Spar, Lidl, Kaufland i NTL. Najveći broj prodajnih mjesta imao je NTL, ukupno 31, pri čemu su sva bila malog formata.

Supermarketi i dalje dominantan format prodajnih mjesta

Supermarketi su i u 2025. godini bili dominantan format prema prihodima i neto prodajnoj površini.

U supermarketima je ostvareno nešto više od 4,7 milijardi eura prihoda, odnosno 53 posto ukupnih prihoda na promatranom tržištu. U odnosu na 2024. godinu prihodi supermarketa povećani su za 334,4 milijuna eura, odnosno 7,6 posto. Supermarketi su time zabilježili najveće nominalno i postotno povećanje prihoda među promatranim formatima prodajnih mjesta.

U hipermarketima su ostvareni prihodi od 1,75 milijardi eura, u samoposlugama 1,7 milijardi eura, a u malim prodavaonicama 748,4 milijuna eura.

Supermarketi i hipermarketi zajedno su ostvarili 72,6 posto ukupnih prihoda, u usporedbi sa 72 posto u 2024. godini. Udio supermarketa povećan je s 52,3 na 53 posto, dok je udio hipermarketa smanjen s 19,7 na 19,6 posto.

Prema broju prodajnih mjesta najveći udio imale su samoposluge, 41,6 posto, a slijede male prodavaonice s 39,3 posto, supermarketi sa 16,2 posto i hipermarketi s 2,9 posto.

Nijedan format nije zabilježio smanjenje broja prodajnih mjesta u 2025. godini. Broj malih prodavaonica ostao je nepromijenjen.

Prema neto prodajnoj površini najveći udio imali su supermarketi, 50,5 posto. Samoposluge su s udjelom od 21,2 posto zauzele drugo mjesto, ispred hipermarketa s udjelom od 20,5 posto. Na male prodavaonice odnosilo se 7,8 posto ukupne neto prodajne površine.

Hipermarketi su bili jedini format kod kojeg je zabilježeno smanjenje ukupne neto prodajne površine, iako je njihov broj povećan za dva.

Online prodaja i programi vjernosti

Online prodaja i dalje čini malen dio ukupnih prihoda na tržištu trgovine na malo mješovitom robom. U 2025. godini sedam trgovaca iz uzorka ostvarivalo je prihode od online prodaje putem vlastite platforme, a nijedan novi trgovac nije započeo takav oblik prodaje.

Na Konzum plus odnosio se pretežiti dio prihoda od online prodaje putem vlastite platforme.

Programe vjernosti primjenjivalo je 16 trgovaca iz uzorka, dva više nego u 2024. godini. Nove programe vjernosti uveli su Spar i Plodine, i to putem mobilnih aplikacija koje funkcioniraju kao digitalne kartice vjernosti.

Najveći broj korisnika programa vjernosti imao je Lidl, a slijede Konzum plus, Kaufland, Studenac, Spar, Plodine i KTC.

Prosječni pokazatelji bruto trgovačkih marži

AZTN je prikupio i analizirao podatke o prosječnim bruto trgovačkim maržama za osam kategorija proizvoda. Pokazatelji se temelje na podacima koje su dostavili obuhvaćeni poduzetnici i predstavljaju prosječne vrijednosti za pojedine kategorije proizvoda. Stoga se ne odnose na maržu svakog pojedinog proizvoda.

Prosječni pokazatelji bruto trgovačkih marži u 2025. godini iznosili su:

• meso i mesne prerađevine: 23,6 posto,
• meso peradi i jaja: 22,7 posto,
• pekarski proizvodi (kruh, peciva): 37,6 posto,
• mlijeko i mliječni proizvodi: 20,9 posto,
• svježe voće i povrće: 28,3 posto,
• bezalkoholna pića i voda: 26,6 posto,
• konditorski proizvodi (keksi, čokolade, bomboni i dr.): 31,4 posto,
• osnovni prehrambeni proizvodi (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.): 25,3 posto.

Najviši prosječni pokazatelji bruto trgovačkih marži zabilježeni su u kategorijama pekarskih i konditorskih proizvoda, a zatim u kategoriji svježeg voća i povrća, jednako kao i u 2024. godini.

U odnosu na 2024. godinu u sedam od osam promatranih kategorija zabilježeno je smanjenje prosječnog pokazatelja bruto trgovačke marže. Smanjenje se kretalo od 0,3 postotna boda kod pekarskih proizvoda do 1,9 postotnih bodova kod osnovnih prehrambenih proizvoda.

Neznatno povećanje, za 0,3 postotna boda, zabilježeno je jedino u kategoriji bezalkoholnih pića i vode.

Bruto trgovačka marža nije pokazatelj neto dobiti ili ukupne profitabilnosti trgovca. Iz bruto marže financiraju se troškovi poslovanja, uključujući troškove rada, energije, logistike, zakupa, amortizacije, financiranja i druge operativne troškove. Promjene prosječne bruto trgovačke marže stoga se same po sebi ne mogu tumačiti kao promjene dobiti trgovaca, a prikazani podaci ne omogućuju zaključivanje o uzrocima promjena maloprodajnih cijena.

Pri tumačenju pokazatelja potrebno je uzeti u obzir i to da je dio proizvoda iz promatranih kategorija tijekom 2025. godine bio obuhvaćen mjerama izravne kontrole cijena.

Detaljniji prikaz stanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom u Republici Hrvatskoj u 2025. godini dostupan je na poveznici