Europska praksa

O temi funkcioniranja lanca opskrbe hranom na razini Europske unije raspravlja se od financijske krize 2008. godine, a rasprava se dodatno zaoštrila nakon poremećaja na tržištu poljoprivrednih proizvoda uzrokovanog ruskom zabranom uvoza iz kolovoza 2014. godine i traje do danas. Na postojanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom ukazuju dokumenti Europske komisije iz 2009. godine pod nazivom „Bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom u Europi”, u kojem se predlažu različita rješenja kako bi se povećala konkurentnost lanca opskrbe hranom u Europskoj uniji i gospodarski rast ovoga sektora, između ostalog i provedbu aktivnosti kojima se ukidaju nepoštene ugovorne prakse između sudionika u cijelom lancu, zbog kojih je teret krize i povećanih troškova neproporcionalno podijeljen unutar lanca opskrbe hranom i prebačen na proizvođače i potrošače.

Kao daljnji korak u upravljanju ovim problemom, Europska komisija je 2010. godine osnovala Forum na visokoj razini za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom (u daljnjem tekstu: Forum), čija je zadaća bila pomoći Europskoj komisiji u analizi pitanja vezanih uz lanac opskrbe hranom i dati preporuke. U Forumu su bili uključeni predstavnici sektora poljoprivrede, prerade i distribucije hrane država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: države članice) i nevladinih udruženja. Jedna od aktivnosti koju je podržao Forum u svom ranijem mandatu je osnivanje tzv. Inicijative za opskrbni lanac (u daljnjem tekstu: Inicijativa) 2013. godine, koja ima za cilj poboljšati poslovne odnose unutar cijelog lanca opskrbe hranom. Do početka 2016. godine u Inicijativu je bilo uključeno 328 grupa i poduzeća za trgovinu na veliko i malo te poduzeća za proizvodnju koji predstavljaju 1155 poslovnih subjekata iz svih država članica. Međutim, poljoprivrednici i prerađivači mesa nisu pristupili Inicijativi jer smatraju da se tim mehanizmom ne štiti povjerljivost podnositelja pritužbe i ne predviđaju sankcije (samo objava imena tvrtki koje ne poštuju pravila). Članovi Inicijative dogovorili su načela dobre prakse koja sadrže popis primjera poštenih i nepoštenih praksi u vertikalnim trgovinskim odnosima. Inicijativa je također dogovorila dobrovoljni okvir za provedbu prihvaćenih načela.
Već prije zaključivanja nalaza Foruma osnovanog 2010. godine i proizašle Inicijative, Europska komisija je u srpnju 2014. godine donijela Komunikaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „o rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzećima u lancu opskrbe hranom.“
U Komunikaciji je objašnjeno zašto je lanac opskrbe hranom zbog svoje tržišne strukture posebno podložan nepoštenim trgovačkim praksama te je opisana šteta koju nepoštene trgovačke prakse mogu nanijeti tržišnim subjektima sa slabijom pregovaračkom snagom. Kako bi riješili problem nepoštenih trgovačkih praksi, subjekte u europskom lancu opskrbe hranom Komunikacijom se potiče da sudjeluju u dobrovoljnim programima usmjerenima na promicanje najboljih poslovnih praksi i smanjenje nepoštenih trgovačkih praksi te se naglašava važnost djelotvornog i neovisnog provođenja na nacionalnoj razini.

U Komunikaciji se, između ostalog, navodi:

„Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kretanja poput sve veće koncentracije i vertikalne integracije sudionika na tržištu EU-a dovela su do strukturnih promjena u lancu opskrbe hranom. Tim se kretanjima pridonijelo stanju znatno različitih razina pregovaračke snage i ekonomskih neravnoteža u pojedinačnim trgovinskim odnosima među dionicima u lancu. Iako su razlike u pregovaračkoj snazi uobičajene i legitimne u poslovnim odnosima, njihova zlouporaba katkad može dovesti do nepoštenih trgovačkih praksi. Nepoštene trgovačke prakse mogu se općenito definirati kao prakse koje uvelike odstupaju od dobroga poslovnog ponašanja, koje su oprečne dobroj vjeri i poštenoj trgovini te koje je jedan trgovinski partner jednostrano nametnuo drugome.”

Nadalje, procjenjujući učinak nepoštenih trgovačkih praksi, EK u Komunikaciji ističe:
„Nepoštene trgovačke prakse mogu imati negativan učinak, posebno na mala i srednja poduzeća u lancu opskrbe hranom. Mogu utjecati na sposobnost opstanka na tržištu, novih financijskih ulaganja u proizvode i tehnologiju te razvoja prekograničnih aktivnosti malih i srednjih poduzeća na jedinstvenom tržištu. Iako je ukupni učinak nepoštenih trgovačkih praksi na tržište teško u potpunosti kvantitativno ocijeniti, nedvojben je izravan negativan učinak praksi na te sudionike. U prethodno navedenom istraživanju na razini EU-a, 83 % ispitanika koji su izjavili da su bili izloženi nepoštenim trgovačkim praksama reklo je da su im zbog nepoštenih trgovačkih praksi narasli troškovi, a 77 posto ispitanika izjavilo je da su im nepoštenim trgovačkim praksama smanjeni prihodi. Osim toga, mogući su i neizravni učinci duž opskrbnog lanca u smislu ustručavanja, posebno malih i srednjih poduzeća, od pokušaja da uopće uspostave poslovni odnos zbog rizika od nepoštenih trgovačkih praksi koje su im nametnute”.

U Komunikaciji je najavljeno kako će Europska komisija Vijeću i Europskom parlamentu dostaviti izvješće krajem 2015. godine, na temelju kojeg će odlučiti jesu li za rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi u sektoru hrane potrebne dodatne aktivnosti na razini Europske unije.

U siječnju 2016. godine Europska komisija je objavila Izvješće o nepoštenim trgovačkim praksama među poduzećima u lancu opskrbe hranom. U tom Izvješću ocjenjuje kako je Inicijativa samo djelomično ispunila svoju svrhu, budući u njoj nisu bili uključeni poljoprivrednici i prerađivači mesa. Po isteku četverogodišnjeg mandata Foruma, osnovan je novi Forum na visokoj razini za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom za mandat od 2015. do 2019. godine u kojem i Republika Hrvatska ima svoga predstavnika.

Europska komisija u Izvješću navodi pet ključnih elemenata kako bi se regulatornim okvirima riješio problem nepoštenih trgovačkih praksi:

  • pokrivenost u opskrbnom lancu: primjenjuje li se propis na nacionalnoj razini u svim fazama lanca opskrbe hranom ili samo na odnose u kojima je jedna strana trgovac na malo. Preporuka je da se ista pravila primjenjuju na subjekte koji nisu iz država članica
  • osnovne vrste nepoštenih trgovačkih praksi: jedna strana ne bi smjela nepropisno ili nepošteno prebaciti svoje troškove ili poduzetničke rizike na drugu stranu; jedna strana ne bi od druge strane smjela tražiti nikakve prednosti ili pogodnosti, a da nije obavila uslugu koja je povezana s traženom prednošću ili pogodnošću; jedna strana ne bi smjela jednostrano i/ili retroaktivno mijenjati ugovor, osim ako se to ugovorom izričito dopušta uz poštene trgovačke uvjete; ne bi smjelo doći do nepoštenog raskida ugovornog odnosa ili neopravdane prijetnje raskidom ugovornog odnosa
  • razina fleksibilnosti pri definiranju nepoštenih trgovačkih praksi: neke države članice propisalo su ocjenjivanje nepoštenih trgovačkih praksi od slučaja do slučaja, dok su druge propisale popis postupaka koji se smatraju nepoštenim trgovačkim praksama; svaki od ova dva pristupa ima svoje prednosti i ograničenja
  • povjerljivost pritužbi: sustav provedbe treba zaštititi slabiju stranu od rizika da ugrozi svoje poslovne odnose ako se žali nadležnim tijelima na nepoštenu trgovačku praksu; neke države članice omogućuju povjerljive službene pritužbe u kojima je identitet podnositelja pritužbe zaštićen ili kolektivne pritužbe kojima se bolje štiti identitet podnositelja pritužbe; također su moguće istrage na vlastitu inicijativu koje pokreće provedbeno tijelo u državi članici 5. odvraćajući učinak: mjere kojima se nastoje suzbiti nepoštene trgovačke prakse moraju služiti kao konkretno sredstvo odvraćanja na što utječe stvaran broj istraga navodnih nepoštenih trgovačkih praksi (npr. u Republici Hrvatskoj nije bilo takvih slučajeva) i razina potencijalnih kazni.

S obzirom na to da je velika većina država članica uvela regulatore mjere i sustave kojima ih tijela javne vlasti provode (20 od 28 država članica), Europska komisija zaključuje da ne vidi dodanu vrijednost posebnog usklađenog regulatornog pristupa na razini Europske unije. Međutim, Europska komisija prepoznaje da, budući daje u mnogim državama članicama zakonodavstvo uvedeno tek nedavno, rezultate treba pobliže pratiti i po potrebi ponovno ocijeniti te najavljuje kako će ponovno procijeniti potencijalnu dodanu vrijednost mjera unutar Europske unije za rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi.

Europski parlament također je zainteresiran za rješavanje ovoga problema te je uključen u rješavanje problematike nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

U siječnju 2012. godine Europski parlament je objavio Rezoluciju o neuravnoteženosti u lancu opskrbe hranom, u kojoj, između ostalog, poziva Europsku komisiju da pripremi prijedlog propisa na razini Europske unije kojim će se osigurati pošteni trgovački odnosi između proizvođača, dobavljača i distributera hrane. Pri tome se naglašava kako je potrebno brinuti o poljoprivrednicima kako bi se zaštitili njihovi prihodi i potaknula poljoprivredna proizvodnja i investicije u poljoprivredi, što je zadaća Europske komisije i država članica. Rezolucijom je zatraženo jasno definiranje nepoštenih trgovačkih praksi te je navedena lista najčešće uočenih nepoštenih trgovačkih praksi.

U lipnju 2016. godine Europski parlament je objavio Rezoluciju o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom. U Rezoluciji se ponavlja prijedlog Europskoj komisiji da podnese prijedlog za okvir kojim će se utvrditi opća načela na razini Europske unije kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja u svim državama članicama, a proizvođači, dobavljači i distributeri hrane održavali transparentno odnose. Navodi se kako bi države članice trebale, ako to već nije slučaj, na nacionalnoj razini osnovati ili priznati javne agencije ili posebna tijela, kao što je arbitar, nadležne za provedbu mjera za suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Također se naglašava da bi provedbena tijela trebala imati na raspolaganju niz različitih mjera provedbe i sankcija kako bi mogla prilagoditi svoju reakciju ozbiljnosti slučaja i posebnim okolnostima. Takve mjere i sankcije trebale bi imati odvraćajući učinak u cilju promjene ponašanja u poslovnim odnosima.

 

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu. Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odbora i Odboru regija: Rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzećima u lancu opskrbe hranom  COM/2014/0472 final

Izvješće o nepoštenim trgovačkim praksama među poduzećima u lancu opskrbe hranom, COM/2016/032 final

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2012. o neuravnoteženosti u lancu opskrbe hranom (usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0012.)

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. lipnja 2016. o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom (2015/2065(INI))