Zakonodavni okvir – Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, br. 117/17., 52/21. i 27/24.)

Zakonodavni okvir s pregledom osnovnih izmjena

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (dalje u tekstu: ZNTP/17) stupio je na snagu 7. prosinca 2017., ali je njegova puna primjena započela tek 1. travnja 2018. do kada su važeći ugovori između dobavljača i trgovaca te između dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, sklopljeni prije stupanja na snagu ZNTP/17, morali biti usklađeni.

Riječ je o prvom propisu takve vrste ikada donesenom u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH), a rezultat je nastojanja da se suzbiju nepoštene trgovačke prakse, koje se pojavljuju kao jedna od posljedica nejednake gospodarske snage sudionika u lancu opskrbe hranom, koje najviše pogađaju poljoprivrednike, mala i srednja društva u preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao najslabiju kariku u lancu.

Tim Zakonom je formiran pravni okvir koji će jasnim određivanjem nepoštenih trgovačkih praksi utjecati na ispravljanje postojećih poremećaja koji su poprimili formu uobičajenog poslovnog ponašanja u poslovnim odnosima između trgovaca, otkupljivača i/ili prerađivača i njihovih dobavljača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Provedba Zakona stavljena je u nadležnost Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja (dalje u tekstu: AZTN).

Prva novela zakona uslijedila je već 2021. donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, broj 52/21., stupio na snagu 1. rujna 2021.; dalje u tekstu: prva novela ili ZNTP/21.), kojim je u hrvatski pravni sustav preuzeta Direktiva (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (SL L 111, 25. 4. 2019.; dalje u tekstu: Direktiva). Tom novelom Zakon je izmijenjen i u strukturi i u sadržaju, odnosno zakonske su odredbe sistematizirane na potpuno drugačiji način, uvedene su nove nepoštene trgovačke prakse, kao i novi postupovni instrumenti, a sam postupak je ponešto izmijenjen.

U osnovi, izvršeno je pojmovno usklađivanje teksta Zakona s Direktivom.

Redefiniran je pojam značajne pregovaračke snage uz smanjivanje prihodovnog praga koji se veže uz taj pojam (s dotadašnjih 100 milijuna kuna za trgovca odnosno 50 milijuna kuna za otkupljivača i/ili prerađivača na 15 milijuna kuna za kupca poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda).

Povećan je broj nepoštenih trgovačkih praksi na 43 (s dotadašnje 34), koje su ujedno i na drugačiji način sistematizirane, i to podjelom na prakse koje su uvijek i bezuvjetno zabranjene (apsolutno zabranjene ili „crne“ prakse) te one koje su zabranjene, osim ako su ispunjene određene pretpostavke koje pojedinu praksu ne čine zabranjenom (relativno zabranjene ili „sive“ prakse). Pored nepoštenih trgovačkih praksi iz ZNTP/17-a te onih prenesenih iz Direktive, zakonodavac je predvidio i dvije potpuno nove nepoštene trgovačke prakse, čija je primjena, zbog osjetljivosti pitanja koja se njima nastoje riješiti te mogućih posljedica njihove primjene, ograničena na razdoblje od stupanja na snagu zakona do 31. ožujka 2024. Riječ je o nepoštenim trgovačkim praksama: prodaje proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod krajnje prodajne cijene te prodaji proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na akciji po prodajnoj cijeni koja za krajnjeg potrošača ne može biti niža od 34 % od krajnje prodajne cijene.

Detaljnije su uređene obveze vezane uz pisani ugovor između kupca i dobavljača, kao i pravila za izdavanja računa i otkupnog bloka.

Uvođenjem nenajavljenih kontrola, kao posebnog instrumenta za utvrđivanje činjenica i okolnosti u postupku, proširene su postupovne ovlasti AZTN-a.

Isto tako, dopunjena je odredba o upravnoj tužbi kao načinu kontrole rješenja AZTN-a konkretnim navođenjem tužbenih razloga (1. povreda propisa materijalnoga prava o nepoštenim trgovačkim praksama, 2. bitne povrede odredbi o postupku, 3. pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, 4. pogrešna odluka o novčanim kaznama i drugim pitanjima o kojima odlučuje AZTN), a osim toga, određena je i obveza objave odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: VUSRH) na mrežnoj stranici AZTN-a.

Iako i u dotadašnjoj praksi provedbe ZNTP-a, AZTN nije otkrivao identitet osobe koja traži zaštitu svoga identiteta, prvom je novelom Zakona i izrijekom dana ovlast AZTN-u da odlučuje o zahtjevu podnositelja predstavke ili druge obavijesti za zaštitu njegovog identiteta, kao i zaštiti svih ostalih informacija u odnosu za koje se smatra da bi otkrivanje takvih informacija bilo štetno za njegove interese ili za interese drugih dobavljača.

Potrebno je i istaknuti da se donošenjem prve novele upravni postupci u smislu Zakona pokreću na široj razini, što se prije svega odnosi na činjenice da je:

1. proširen opseg poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji su predmetom poslovnih odnosa dobavljača i kupca obuhvaćenih primjenom Zakona,
2. definiranjem pojma „kupac“ te redefiniranjem opsega pojma „značajne pregovaračke snage“, proširena baza adresata ZNTP-a, odnosno onih subjekata na koje se taj Zakon primjenjuje ,
3. uveden novi instrument za utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi, „nenajavljene kontrole“,
4. uvedena obveza suradnje domaćeg provedbenog tijela s Europskom komisijom i provedbenim tijelima drugih država članica.

Drugom novelom Zakona iz 2024., odnosno donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, broj 27/24., stupio na snagu 14. ožujka 2024.; dalje u tekstu: druga novela ili ZNTP/24.) rješavaju se pitanja koja obuhvaćaju kako njegove materijalne, tako i njegove postupovne odredbe.

Tako se jedna od osnovnih izmjena, a koja je inicijalno i bila povod za donošenje toga zakona, odnosi na obvezu usklađenja s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. – ispravak; dalje u tekstu: Zakon o uvođenju eura) odnosno preračunavanja iznosa novčanih kazni izraženih u kunama, u eure.

Također, izmijenjene su odredbe i ZNTP-a, koji uređuje pitanja vezana uz definiranje, određivanje i utvrđivane značajne pregovaračke snage, i to na način da se određuje (oboriva) predmnijeva o tome da značajnu pregovaračku snagu ima kupac koji je ostvario ukupni godišnji prihod od najmanje 2 milijuna eura (umjesto dotadašnjih 15 milijuna kuna) i koji je prihodovno jači od dobavljača, osim ako kupac dokaže da je dobavljač prihodovno jača ugovorna stana od kupca.

Nadalje, drugom novelom dodatno su uređene odnosno precizirane odredbe o obliku i obveznom sadržaju ugovora dobavljača i kupca u dijelu koji se odnosi na dokumente koji se izdaju u povodu isporuke poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a uz koje se veže početak računanja rokova za plaćanje, što je bitno za pravovremeno ispunjavanje obveze plaćanja za isporučene poljoprivredne i prehrambene proizvode u odnosima između kupca i dobavljača.

Isto tako, drugom je novelom Zakona, izvršena intervencija i u odredbe o nepoštenim trgovačkim praksama, koje se uvijek smatraju nepoštenima pa time i zabranjenima (tzv. „crne“ nepoštene trgovačke prakse). Te intervencije posljedica su, s jedne strane, potrebe za postupanjem prema preporukama Europske komisije koje su donesene nakon ocjene usklađenosti tijekom postupka preuzimanja odredbi Direktive, kao i odluke zakonodavca da pitanje prevencije (nepoštenih) trgovačkih praksi vezanih uz određivanje maloprodajnih marži za proizvodno i tržišno osjetljive proizvode ipak ne regulira na taj način. Naime, opravdanost uvođenja tih odredbi došla u pitanje nakon cijelog niza općepoznatih okolnosti na globalnom tržištu.

Isto tako, prema preporukama Europske komisije, danih nakon ocjene usklađenosti tijekom postupka preuzimanja odredbi Direktive, hrvatski zakonodavac je intervenirao i u odredbe, kojima se propisuju uvjetno nepoštene trgovačke prakse (tzv. „sive“ nepoštene trgovačke prakse), kao i uvjeti pod kojima se te prakse neće smatrati nepoštenima.

Na temelju ovlasti proizašlih iz Zakona, donesen je i Pravilnik o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, pokvarljivim te proizvodno i tržišno osjetljivim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima („Narodne novine“, br. 93/21., 130/21., 24/22., 21/23.; dalje u tekstu: Pravilnik).

Pravilnik sadrži i detaljan popis poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pokvarljivih i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a zasniva se na kombiniranoj nomenklaturi Europske unije koja se temelji na Međunarodnoj konvenciji o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja koji uključuje daljnje podjele zbog carinskih, trgovinskih i statističkih potreba EU.

Cilj i svrha ZNTP-a

Cilj i svrha ZNTP-a je uspostava, osiguranje i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom.

ZNTP-om, kao propisom koji sadrži i materijalno pravnu i postupovnu dimenziju, se utvrđuju pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi i taksativno utvrđuju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga kupca u odnosu na njegove dobavljače, uređuju se ovlasti, zadaće i postupanje AZTN-a, kao tijela nadležnog za provedbu ZNTP-a te suradnja među provedbenim tijelima za utvrđivanje nepoštenih trgovačkih praksi država članica Europske unije i Europske komisije.

ZNTP – propis koji u sebi sadrži i materijalno – pravnu i postupovnu (procesno – pravnu) dimenziju

ZNTP-u je propis koji u sebi sadrži i materijalnopravne i postupovne (procesnopravne) odredbe.

1) Ugovori

ZNTP određuje da ugovor između dobavljača i kupca koji uređuje prodaju, kupnju ili isporuku poljoprivrednih i/ili prehrambenih proizvoda mora biti sklopljen u pisanom obliku prije isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito šest (obveznih) odredbi koje uređuju: 1. cijenu i/ili način određivanja, odnosno izračuna cijene, 2. kvalitetu i vrstu poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje kupcu, 3. uvjete i rokove plaćanja, 4. uvjete i rokove isporuke, 5. mjesto isporuke odredivog i/ili određenog adresom mjesta isporuke i 6. trajanju ugovora.

Također, ZNTP određuje tri izuzetka od pravila da ugovor između dobavljača i kupca mora biti u pisanom obliku, a riječ je o situacijama: 1. ako dobavljač prihvati ponudu koja sadržava javno objavljene i obvezujuće uvjete kupca koji kupuje na otkupni blok primarni poljoprivredni proizvod radi njegove daljnje prodaje ili prerade, a ponuda sadržava odredbe sve bitne odredbe u smislu ZNTP-a, osim odredbe o trajanju ugovora, 2. ako dobavljač i kupac imaju sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji koji sadržava sve osobito bitne odredbe u smislu ZNTP-a te 3. kada dobavljač isporučuje poljoprivredni ili prehrambeni proizvod kupcu koji je zadruga i/ili proizvođačka organizacija čiji je član dobavljač, ako statut zadruge odnosno osnivački akt proizvođačke organizacije sadržava sve bitne odredbe u smislu ZNTP-a

2) Pravila izdavanja računa i otkupnog bloka

Za isporuku poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda u skladu s ugovorom sklopljenim između dobavljača i kupca odnosno za uslugu povezanu s isporukom poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda mora biti izdan račun u skladu s poreznim propisima ili otkupni blok.

Taj račun, koji dobavljač izdaje kupcu, mora, osim bitnih elemenata uređenih poreznim propisima, sadržavati jasno navedeni iznos ugovorenih popusta ili rabata i točnu specifikaciju na što se iznosi odnose, u skladu s ugovorom između dobavljača i kupca. Dobavljač odgovara za sadržaj računa pa ako ne izda račun kupcu na kojem su jasno navedeni iznos ugovorenih popusta ili rabata i točna specifikacija na što se iznosi odnose, može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu do najviše 2.650,00 eura.

Otkupni blok je financijska isprava, koju uslužno izdaje kupac umjesto dobavljača pa je logično i da kao njegov izdavatelj odgovara za sadržaj toga dokumenta. Taj otkupni blok, koji kupac izdaje za dobavljača, mora najmanje sadržavati odredbe vezane za obračun vrijednosti – količinu preuzete robe, kakvoću i utvrđenu cijenu te moraju jasno biti navedeni iznosi ugovorenih popusta ili rabata te točnu specifikaciju na što se iznosi odnose u skladu s javno objavljenim i obvezujućim uvjetima kupca.

Naknade za usluge koje kupac pruža dobavljaču, a čije ostvarenje ovisi o stvarnom i mjerljivom učinku kupca i koje se ne smatraju nametanjem nepoštene trgovačke prakse, ne smiju biti izražene na računu koji dobavljač izdaje kupcu već račun za te usluge kupac mora izdati dobavljaču pri čemu mora jasno specificirati svaku pojedinu uslugu za koju se plaća naknada.

Tako se primjerice, teškom povredom zakona smatra ako kupac ne izda račun dobavljaču za usluge koje pruža dobavljaču ili ako ne izda otkupni blok koji uslužno izdaje za dobavljača, a koji mora sadržavati najmanje elemente vezane uz obračun vrijednosti (količinu preuzete robe, kakvoću i utvrđenu cijenu, iznos ugovorenih popusta i rabata te točnu specifikaciju na što se odnose) te je kupcu moguće izreći novčanu kaznu u iznosu do najviše 663.610,00 eura za pravnu osobu odnosno do najviše 331.800,00 eura za fizičku osobu.

3) Nepoštene trgovačke prakse

ZNTP nepoštene trgovačke prakse definira kao ugovorne odredbe i/ili poslovne prakse koje u vezi s prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobavljaču jednostrano nametne kupac, koristeći svoju značajnu pregovaračku snagu u odnosu na dobavljača, a suprotno načelima savjesnosti i poštenja, načelu ravnopravnosti ugovornih strana, načelu jednake vrijednosti činidaba i dobroj poslovnoj praksi u proizvodnji i/ili trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima, odnosno koje nisu u skladu s taksativno navedenim odredbama toga Zakona.

Definiranjem konkretnih praksi postupanja kupca koja se smatraju nepoštenima u smislu ZNTP-a, upućuje na to da izvan okvira taksativno navedenih ugovornih odredbi i trgovačkih praksi u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, AZTN nije ovlašten ispitivati i istraživati situacije i okolnosti koje ne ulaze u sferu ZNTP-a, niti u odnosu na njih provoditi bilo kakav postupak.

Nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koji obuhvaća sve sudionike u proizvodnji, preradi i/ili trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima koje se iskorištavanjem značajne pregovaračke snage nameću dobavljačima su:

1. nepostojanje pisanog ugovora između kupca i dobavljača, kao i pisani ugovor između kupca i dobavljača koji nije sastavljen u skladu s odredbama Zakona ili obveze nametnute dobavljaču koje nisu predviđene u pisanom ugovoru između kupca i dobavljača
2. plaćanja koja nisu jasno istaknuta i specificirana na računu ili otkupnom bloku
3. opći uvjeti poslovanja kupca koji nisu u skladu s odredbama Zakona
4. mogućnost jednostranog raskida ugovora s dobavljačem od strane kupca u nepisanom obliku ili bez navođenja osnovanih razloga za raskid ugovora ili mogućnost otkaza ugovora s dobavljačem bez primjerenog otkaznog roka ili mogućnost jednostrane izmjene ugovora od strane kupca. Pritom, valja ukazati i na to da bi eventualnu ugovorene odredbe kojima bi bila kupcu dana mogućnost jednostranog raskida ugovora u nepisanom obliku ili bez navođenja opravdanih razloga, kao i mogućnost kupca da jednostrano, bez primjerenog otkaznog roka otkaže ugovor, ili odredba koja bi kupcu omogućavala da jednostrano mijenja ugovor, bile bi ništetne
5. nerazmjerno visoke ugovorne kazne s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze i
6. ostale nepoštene trgovačke prakse propisane odredbama Zakona.

Ostale nepoštene trgovačke prakse dijele se na one koje su uvijek zabranjene (tzv. „crne“ prakse ili apsolutno zabranjene) i na one koje su zabranjene, osim ako postoje ZNTP-om propisne okolnosti koje ih čine dopuštenima (tzv. „sive“ prakse ili uvjetno zabranjene).

Nakon druge novele zakona lista nepoštenih trgovačkih praksi broji 41 nepoštenu trgovačku praksu, među kojima je, od ostalih nepoštenih trgovačkih praksi, 25 uvijek zabranjeno, dok je sedam praksi koje se iznimno neće smatrati nepoštenima, i to ako su jasno i nedvosmisleno ugovorene u okviru ugovora o isporuci poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ili u okviru naknadnog ugovora između dobavljača i kupca, a prije izvršenja tih praksi te pod uvjetom da ispunjavaju propisane uvjete za izuzeće od zabrane.

Jedna od takvih praksi je, primjerice, praksa prema kojoj kupac zahtijeva od dobavljača i/ili naplaćuje dobavljaču oglašavanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje provodi kupac, neće se smatrati nepoštenom, ako je takva mogućnost predviđena ugovorom (ili aneksom ugovoru ili naknadnim ugovorom), a prije primjene takve prakse te ako oglašavanje koje provodi kupac na izričit zahtjev dobavljača, pri čemu plaćanje mora biti zasnovano na objektivnim i razumnim, unaprijed utvrđenim kriterijima.

4) Značajna pregovaračka snaga

ZNTP propisuje zabranu iskorištavanja značajne pregovaračke snage kupca u odnosu na njegove dobavljače poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi. Dakle, nepoštene trgovačke prakse svojim dobavljačima može nametnuti samo kupac koji iskorištava značajnu pregovaračku snagu pa u tom smislu utvrđivanje postojanja značajne pregovaračke snage u smislu ZNTP-a predstavlja, ne samo pretpostavku da se na tog kupca i njegove poslovne odnose s dobavljačima primjenjuje ZNTP, već i zakonom procesnu pretpostavku za vođenje postupka utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi i postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne mjere u pojedinačnim predmetima.

Postojanje značajne pregovaračke snage ZNTP veže uz ostvarivanje ukupnog godišnjeg prihoda pojedinog kupca prema posljednjem predanom godišnjem financijskom izvješću.

Prema trenutno važećem uređenju, smatra se da značajnu pregovaračku snagu u smislu ovoga Zakona ima kupac koji je ostvario ukupni godišnji prihod od najmanje 2 milijuna eura i koji je prihodovno snažniji od dobavljača. Riječ je dakle o oborivoj presumpciji, koju može oboriti isključivo kupac ako dokaže da je dobavljač prihodovno snažnija ugovorna strana od njega. U tome smislu, teret dokaza je upravno na kupcu, pri čemu je jedini kriterij prihod dobavljača. Drugim riječima, isključivo dokazivanje da dobavljač ostvaruje više prihode od kupca može oboriti ovu presumpciju.

Ako kupac ima povezana društva, ukupni godišnji prihod kupca izračunava se tako da se ukupnom godišnjem prihodu odnosno primicima kupca ostvarenima na području Republike Hrvatske pribrajaju ukupni godišnji prihodi odnosno primici njegovih povezanih društava na svjetskoj razini, a prema podacima iskazanim u posljednjem predanom godišnjem financijskom izvješću, konsolidiranom financijskom izvješću ako ga ima ili drugom odgovarajućem financijskom dokumentu

5) Postupak utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi i utvrđivana postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne i njezina visina

U svojoj suštini, postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi, kao i postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne je upravni postupak, u okviru kojeg se koriste procesni instituti/instrumenti koje propisuje ZNTP. U tome smislu, na taj se postupak primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09. i 110/21.; dalje u tekstu: ZUP), a samo su neka postupovna pitanja regulirana ZNTP-om.

Naime, ZNTP je prisilan propis pa neka pitanja koja bi mogla predstavljati posebna ograničenja za prava i interese i slobode stranke u ovom postupku su morala biti posebno uređena, kako bi adresati zakona bili upoznati s ovlastima koje AZTN-u stoje na raspolaganju u provedbi ZNTP-a.

Takve su odredbe primjerice, ovlast za prikupljanje podataka i dokumentacije i to ne samo od stranaka u postupku već i od osoba koje nemaju status stranke u postupku, zadruga, strukovnih organizacija i udruženja, komora, pri čemu zakon predviđa i sankciju za nepostupanje po zahtjevu. Zatim, tu je i mogućnost povođenja nenajavljene kontrole, preuzimanje obveze od stranke u postupku da ispuni određene mjera, uvjeta i rokova za otklanjanje indicija koje su bile povod za pokretanje postupka, uređivanje usmene rasprave, a isto tako, AZTN ima ovlast utvrđivanja i izricanja novčane kazne za utvrđenu povredu Zakona.

Postupak koji vodi AZTN u smislu odredbi ZNTP-a i ZUP-a može se podijeliti u nekoliko stadija: 1. postupanja koja prethode odluci o pokretanju postupka, 2. samo pokretanje upravnog postupka, 3: Ispitni postupak, 4. preliminarno utvrđivanje činjenica i okolnosti, 5. usmena rasprava te 6. odlučivanje AZTN-a o tome jesu li povrijeđene odredbe ZNTP-a i utvrđivanje postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne.

U pravilu, AZTN će se obratiti kupcu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vezi s provedbom u situaciji kada:

• provodi redovito ispitivanje usklađenosti ugovora i načina poslovanja kupca s njegovim dobavljačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
• u povodu predstavke, prijava ili informacije o mogućoj primjeni nepoštenih trgovačkih praksi, kada utvrđuje postojanje indicija za pokretanje upravnog postupka po službenoj dužnosti
• se obraća radi ispitivanje činjenica i okolnosti u nekom drugom postupku.

To inicijalno čini postavljanjem pisanog zahtjeva za dostavom podataka, informacija i dokumentacije, a na temelju zakonom dane ovlasti iz članka 17. stavaka 1. ZNTP-a.

Upravni postupak u smislu ZNTP-a pokreće se, ili na zahtjev stranke, ili po službenoj dužnosti.

U situacijama kada se upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage kupca u odnosu na njegove dobavljače nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi u smislu ovoga Zakona pokreće na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke AZTN-u.

Ako AZTN utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za vođenje postupka, odbacit će zahtjev stranke. U protivnom, nastavlja upravni postupak, koji okončava, ili obustavom postupka, ili utvrđenjem da je kupac – stranka u postupku iskorištavajući značajnu pregovaračku snagu nametnula dobavljaču nepoštenu trgovačku praksu (ili više njih) za što će mu izreći novčanu kaznu i odrediti odgovarajuće mjere, uvjete i rokove za otklanjanje takvog postupanja.

Postupak po službenoj dužnosti AZTN pokreće kad utvrdi postojanje indicija da su pojedinim ugovorom, ugovornom odredbom ili njihovom provedbom povrijeđene odredbe ZNTP-a, a povod za pokretanje postupka mogu biti, ili rezultati povedenog ispitivanja usklađenosti sadržaja ugovora i načina poslovanja kupaca i dobavljača poljoprivrednih i prehrambenim proizvodima s odredbama ZNTP-a, ili predstavke i obavijesti i informacije dostavljene AZTN-u.

U ispitnom postupku, AZTN utvrđuje činjenično stanje svim sredstvima prikladnim za dokazivanje te u tu svrhu od stranke u postupku i drugih pravnih ili fizičkih osoba koje nemaju položaj stranke u postupku, zadruga, strukovnih ili gospodarskih interesnih udruga ili udruženja i komora, prikuplja sve potrebne obavijesti, u obliku pisanih očitovanja te dostavu na uvid ugovora i drugih potrebnih podataka i dokumentacije, a može saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i obaviti očevid. U situacijama kada su ispunjene pretpostavke iz ZUP-a, a osobito kada AZTN ocijeni da je to korisno za rješavanje upravne stvari ili da je potrebno ispitati svjedoke, može održati usmenu raspravu. Pored toga, ocijeni li to opravdanim, AZTN može provesti i nenajavljenu kontrolu poslovanja kupca u poslovnim prostorima tog kupca odnosno prostorima u kojima on obavlja gospodarsku djelatnost.

Na temelju rezultata provedenog ispitnog postupka, ako AZTN utvrdi da ne postoje uvjeti za daljnje vođenje postupka, jer su razjašnjena sporna pitanja te utvrđeno da do povrede nije došlo, rješenjem obustavlja postupak.

Međutim ako nakon provedenog ispitnog postupka u okviru kojega je preliminarno utvrdio da je kupac povrijedio odredbe Zakona odnosno iskorištavajući značajnu pregovaračku snagu nametnu dobavljaču nepoštene trgovačke prakse, AZTN, na temelju odluke Vijeća donosi Obavijest o preliminarno utvrđenom činjeničnom stanju u konkretnom postupku i obavještava ga o sadržaju odluke AZTN-a donesene na temelju preliminarno utvrđenog činjeničnog stanja i poziva ga na pisano izjašnjenje o preliminarnim utvrđenjima AZTN-a.

Tome slijedi usmena rasprava, kao obvezni stadij postupka, koja se provodi u skladu s odredbama ZNTP-a i ZUP-a, a na kojoj se stranka može izjašnjavati, odnosno na kojoj će se izvoditi dokazi radi utvrđivanja povrede te utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne, odnosno olakotnih i otegotnih okolnosti kao kriterija za određivanje visine novčane kazne propisane odredbama ZNTP-a.

6) Sudski nadzor

Protiv rješenja Agencije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. ZNTP propisuje razloge zbog kojih se tužbom može pokrenuti upravni spor. Među tužbenim razlozima su:

• povrede propisa materijalnog prava o nepoštenim trgovačkim praksama
• bitne povrede postupovnih odredbi i
• pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, tužba se može podnijeti i
• zbog pogrešne odluke o novčanoj kazni, kao i o drugim pitanjima o kojima odlučuje AZTN.

Tužba protiv rješenja AZTN-a ne zadržava izvršenje rješenja, osim u dijelu rješenja koji se odnosi na izrečenu novčanu kaznu.

Također, tužbe protiv rješenja AZTN-a radi odlučivanja o postupovnim pitanjima ne zaustavljaju tijek postupka, a svi sporovi pokrenuti pred nadležnim upravnim sudovima na temelju odredaba Zakona su žurni.

O žalbi protiv presude nadležnih prvostupanjskih sudova, odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: VUSRH).

AZTN na svojoj mrežnoj stranici objavljuje rješenja, pravomoćne odluke upravnih sudova povodom tužbi protiv tih rješenja te odluke VUSRH-a povodom žalbi protiv odluka upravnih sudova, pri čemu se poslovne tajne izuzimaju od javne objave.

7) Preuzimanje obveza od strane kupca koji je stranka u postupku

Preuzimanje obveza je Zakonom uređeno pravo kupca koji je stranka u postupku da u roku od 60 dana od primitka obavijesti o pokretanju postupka može AZTN-u predložiti preuzimanja obveza u obliku izvršenja određenih mjera i uvjeta te rokove u kojima će to učiniti kako bi se otklonile indicije koje upućuju na nepoštene trgovačke prakse i koje su bile povod za pokretanje upravnog postupka.

AZTN, ovisno o težini povrede, opsegu povrede i vremenu trajanja povrede, koji se utvrđuju u ispitnom postupku, ocjenjuje jesu li predložene mjere i uvjeti dostatni za otklanjanje indicija koje upućuju na nepoštene trgovačke prakse koje su bile povod za pokretanje upravnog postupka te u slučaju pozitivne ocjene donosi rješenje kojim:

• prihvaća preuzimanje obveza od strane kupca u obliku predloženih mjera, uvjeta i rokova koji time postaju obvezni za predlagatelja
• obvezuje stranku na dostavu dokaza kojima potvrđuje izvršenje mjera i uvjeta u određenom roku
• utvrđuje da nema uvjeta za daljnje vođenje postupka
• obustavlja postupak zbog preuzimanja obveza od strane kupca.

Međutim, ako u nadzoru nad provedbom mjera i uvjeta bude utvrđeno da se stranka ne pridržava utvrđenih mjera, uvjeta i rokova, AZTN će po službenoj dužnosti obnoviti postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi te utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne.

Utvrđenje o tome da se stranka ne pridržava utvrđenih mjera, uvjeta i rokova, cijenit će se kao otegotna okolnost prilikom utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne.

Ako AZTN ocijeni da predložene mjere, uvjeti i rokovi nisu dostatni za otklanjanje indicija koje upućuju na nepoštene trgovačke prakse, koje su bile povod za pokretanje upravnog postupka, o tome pisanim putem obavještava stranku i nastavlja voditi ispitni postupak.

8) Zaštita identiteta podnositelja predstavke ili druge obavijesti

AZTN odlučuje o zahtjevu podnositelja predstavke ili druge obavijesti za zaštitu njegovog identiteta, kao i zaštiti svih ostalih informacija u odnosu za koje se smatra da bi njihovo otkrivanje bilo štetno za njegove interese ili za interese drugih dobavljača.

Odluku o tako postavljenom zahtjevu, AZTN donosi u roku od 30 dana od zaprimanja urednoga zahtjeva.

9) Novčane kazne

Novčane kazne koje AZTN utvrđuje i izriče u smislu ZNTP-a za cilj imaju uspostavu, osiguranje i zaštitu poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kažnjavanje počinitelja povreda te odvraćanje počinitelja i drugih osoba od povreda ovoga Zakona.

Osim novčane kazne, ZNTP ne predviđa druge sankcije.

Osim terminoloških izmjena, tijekom cjelokupnog trajanja ZNTP-a, režim novčanih kazni u bitnome nije mijenjan.

ZNTP predviđa novčane kazne izražene u maksimalnom iznosu koji je moguće izreći pravnoj ili fizičkoj osobi za:

• kupca
• dobavljača
• osobe koje ne postupe po zahtjevu AZTN-a.

Novčane kazne koje se mogu izreći pravnoj ili fizičkoj osobi koja se u smislu ZNTP-a smatra kupcem:

• do najviše 663.610,00 eura za pravnu osobu odnosno do najviše 331.800,00 eura za fizičku osobu za tešku povredu ZNTP-a ako prodaje poljoprivredni i/ili prehrambeni proizvod u maloprodaji po cijeni nižoj od nabavne cijene po kojoj je taj proizvod nabavio kupac s PDV-om, osim u ZNTP-om propisanim slučajevima
• do najviše 464.520,00 eura za pravnu osobu odnosno do najviše 199.080,00 eura za fizičku osobu kaznit će se za ostale teške povrede zakona
• do najviše 132.720,00 eura za pravnu osobu odnosno do najviše 66.360,00 eura za fizičku osobu, kupac koji je stranka u postupku za lakše povrede (članak 17. stavak 3. i članka 3. stavak 5.),

Kazne dobavljaču:

• do najviše 2.650,00 eura, ako, kao obveznik izdavanja računa, ne izda račun kupcu na kojem su jasno navedeni iznos ugovorenih popusta ili rabata i točna specifikacija na što se iznosi odnose
• do najviše 132.720,00 eura za pravnu osobu odnosno do najviše 66.360,00 eura za fizičku osobu (lakša povreda) ako ne postupi po pisanom zahtjevu AZTN-a u svrhu prikupljanja podataka za dostavom svih potrebnih obavijesti u obliku pisanih očitovanja odnosno ne dostavi na uvid potrebne podatke i dokumentaciju,

Novčane kazne ostalim osobama koje ne postupe po zahtjevu AZTN-a:

• do najviše 13.270,00 eura kaznit će se pravna osoba odnosno do najviše 3.310,00 eura fizička osoba koja nema položaj stranke u postupku, ako ne postupi po zahtjevu AZTN-a.

O postojanju uvjeta za izricanje novčane kazne, određivanju njezine visine, kao i rokova i načina njezina izvršenja, odlučuje AZTN, nakon utvrđenja da je stranka u postupku iskoristila značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svom dobavljaču, odnosno povrijedila odredbe Zakona.

Prilikom utvrđivanja i izricanja novčane kazne, AZTN uzima u obzir težinu povrede, opseg povrede, vrijeme trajanja povrede i posljedice te povrede za dobavljače. Utvrđeni iznos novčane kazne se smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima.

Olakotne okolnosti predviđene Zakonom su osobito :

• dostava dokaza o prekidu protupravnog postupanja prije pokretanja postupka u smislu ovoga Zakona
• dostava dokaza o prekidu protupravnog postupanja najkasnije u roku od tri mjeseca od dana pokretanja postupka u smislu ovoga Zakona
• kratko trajanje povrede, ali ne dulje od godine dana
• dobra suradnja s Agencijom tijekom vođenja postupka
• utvrđenje o tome da zabranjena nepoštena trgovačka praksa, iako ugovorena, nije još primijenjena u poslovnom odnosu kupca i dobavljača.

Otegotnim okolnostima osobito se smatraju:

• ponavljanje istog ili drugog postupanja kojima se krše odredbe ZNTP-a nakon dostavljenog rješenja kojim je ranije utvrđena povreda ovoga Zakona i utvrđena i izrečena propisana novčana kazna
• odbijanje suradnje s AZTN-om ili ometanje AZTN-a tijekom provedbe postupka
• uloga poticatelja drugih na povredu Zakona, odnosno sve radnje poduzete radi osiguranja sudjelovanja drugih u povredi
• nepostupanje u skladu s rješenjem AZTN-a o prihvaćanju preuzimanja obveza u smislu članka 18. stavka 5. ZNTP-a
• onemogućavanje ili pružanje otpora prilikom provođenja nenajavljene kontrole

Također, dodatno je razrađena odredba o situacijama kada stranka ponovno primijeni istu nepoštenu trgovačku praksu ili kada primijeni drugo postupanje kojim se krše odredbe Zakona te je za takva postupanja predviđena mogućnost povećanja iznosa novčane kazne:

• u slučaju ponavljanja istog postupanja kojim se krše odredbe ovoga Zakona, ako je utvrđena povreda iste odredbe ovoga Zakona, iznos novčane kazne može se povećati do 100 %,
• za svaki drugi utvrđeni slučaj povrede druge odredbe ovoga Zakona novčana kazna može se povećati do 50 %.

U slučajevima kada se povećava iznos novčane kazne ona ne može prijeći najviši Zakonom propisani iznos.

Prvom novelom ZNTP-a uvedena je mogućnost dodatnog smanjivanja iznosa novčane kazne i to samo u situacijama u kojima je utvrđeno da je došlo do povrede, ali su njezina težina, opseg, trajanje i posljedice te povrede, kako za dobavljača, tako i za javni interes, neznatne, pri čemu kumulativno moraju biti ispunjeni uvjeti: da je stranka dostavila dokaze o tome da je prije donošenja obavijesti o preliminarno utvrđenom činjeničnom stanju, podmirila svoje obveze prema dobavljaču te da je uskladila svoje poslovanje s odredbama zakona.

AZTN može dodatno smanjiti iznos novčane kazne pravnoj ili fizičkoj osobi koja se nalazi u teškoj financijskoj situaciji, ako mu ona podnese relevantne dokaze da bi izricanje novčane kazne u iznosu kako je to propisano ovim Zakonom značajno ugrozilo njezinu ekonomsku održivost i dovelo do značajnog gubitka vrijednosti njezine imovine.